Najava o poreznom rasterećenju studentskog rada, koja je krajem 2025. godine predstavljena kao važna mjera za studente, u praksi se pokazala znatno složenijom nego što je prvotno komunicirano. Iako je neoporezivi limit za rad preko studentskih ugovora podignut, prag za zadržavanje statusa uzdržavanog člana obitelji ostao je niži, što studentima i njihovim roditeljima stvara ozbiljne financijske i administrativne probleme.
Prema pojašnjenjima Ministarstva financija i Porezne uprave, iznos od 4.800 eura odnosi se na neoporezivi primitak koji student može ostvariti radom preko studentskog ugovora. No istodobno i dalje vrijedi cenzus od 3.600 eura za status uzdržavanog člana na poreznoj kartici roditelja. Upravo ta razlika u praksi znači da student može raditi bez plaćanja poreza do višeg iznosa, ali ako prijeđe 3.600 eura, roditelji mogu izgubiti poreznu olakšicu.
Na problem je za Večernji list upozorio student iz Šibenika koji studira u Splitu i tijekom ljeta radi kao sezonski vatrogasac. Kaže kako su mnogi studenti, prateći objave studentskih centara i javne izjave, vjerovali da je limit jedinstveno povećan na 4.800 eura.
Možda će vas zanimati
“Gledali smo informacije na stranicama studentskih centara i svugdje je stajalo 4.800 eura. Onda se naknadno pokaže da postoji i dalje stari limit od 3.600 eura. Normalno da se osjećaš kao da si doveden u zabludu”, rekao je student za Večernji list.
Dodaje kako studenti, osobito oni koji rade sezonski, svoje obveze i prihode planiraju unaprijed. To se posebno odnosi na poslove u turizmu, ugostiteljstvu i vatrogastvu, gdje se rad odvija u najintenzivnijem dijelu godine.
“Mi ne radimo usput. Planiraš sezonu, planiraš prihode. A onda ispadne da moraš paziti da ne prijeđeš neki drugi limit koji ti nitko nije jasno objasnio”, upozorio je.
Posebno je osjetljiva situacija sa studentima koji rade kao sezonski vatrogasci. Oni su upravo tijekom ljeta potrebni u razdobljima povećanog rizika od požara, no zbog poreznih pravila sada moraju računati koliko smiju raditi kako ne bi ugrozili porezni status svojih roditelja.
“Nas više kolega radilo je kao sezonski vatrogasci. Sada moramo paziti koliko ćemo raditi da ne izgubimo poreznu olakšicu roditelja. To znači da neki možda neće moći odraditi cijelu sezonu”, rekao je student.
Upozorio je i na širi problem tržišta rada, posebno u sezonskim djelatnostima u kojima radnika već sada nedostaje.
“Vatrogasaca je sve manje, a požara sve više. Država istovremeno traži ljude za sezonu, ali ih poreznim pravilima stavlja u poziciju da moraju ograničavati rad”, poručio je.
Još tema koje vrijedi pročitati
Iz Ministarstva financija pojašnjavaju kako se u javnosti često miješaju dva različita porezna režima. Jedan se odnosi na neoporezivi rad studenata preko studentskih ugovora, dok drugi određuje može li student ostati uzdržavani član obitelji u poreznom sustavu roditelja. Naglašavaju kako se cenzus za uzdržavane članove može mijenjati isključivo zakonskim izmjenama, dok je povećanje neoporezivog dijela studentskog rada provedeno kroz pravilnik.
Iz Studentskog centra također navode da oni ne određuju porezne limite, nego provode važeće propise. Ističu kako se u konačnoj primjeni mora razlikovati neoporezivi prag studentskog rada od zakonskog cenzusa za uzdržavane članove.
Za studente koji nemaju osiguran smještaj, razlika između 3.600 i 4.800 eura nije samo administrativna pojedinost. Student iz Šibenika ističe kako je 300 eura mjesečno nedovoljno za osnovne životne troškove.
“Što se može s 300 eura mjesečno? Definitivno ništa. Ne može se pokriti ni stan, s obzirom na to da nemam dom. Stan me dođe oko 340 do 350 eura. Na to još treba dodati 200 do 300 eura za prehranu i druge osnovne potrepštine”, rekao je.
Smatra kako ovakav sustav ne potiče rad, nego mlade gura prema nesigurnim i neformalnim oblicima zarade.
“Država zapravo šalje poruku da se radi na crno, da se konobari, da se isplaćuju minimalne satnice, a ostatak na ruke. To je apsurdno. Umjesto da potiču rad i veće zarade, što bi značilo i veće prihode za državu, sustav radi suprotno”, zaključio je 20-godišnji student iz Šibenika za Večernji list.
