Glavni ekonomist Hrvatske narodne banke, Vedran Šošić, gostovao je u emisiji „Novi dan“ na televiziji N1 kod voditelja Hrvoja Krešića, gdje je detaljno analizirao najnovije makroekonomske projekcije središnje banke. U fokusu razgovora bili su rastući inflatorni pritisci, kretanje cijena energenata te potencijalno usporavanje domaćeg gospodarstva, potaknuto nestabilnostima zbog sukoba na Bliskom istoku. Prema projekcijama objavljenim proteklog petka, produljenje sukoba s Iranom moglo bi dodatno otežati opskrbne lance, što bi rezultiralo višom inflacijom i nižim rastom od prvotno planiranog.
Scenariji kretanja inflacije i energetska neizvjesnost
Šošić je pojasnio kako Hrvatska narodna banka trenutačno predviđa ubrzanje inflacije do razine od 4,6 posto. Ipak, upozorio je da bi se u slučaju ekstremnih šokova na tržištu energenata mogao ostvariti i nepovoljniji scenarij prema kojemu bi inflacija dosegnula čak sedam posto. Takav bi se ishod dogodio ako bi cijena nafte na svjetskim tržištima skočila na 150 dolara po barelu, dok bi cijena plina morala premašiti 100 eura po megavatsatu. Unatoč tim izračunima, glavni ekonomist je izrazio umjereni optimizam, naglasivši kako ne očekuje ostvarenje tako crnog scenarija, već predviđa da će početkom iduće godine cijene energenata početi padati, što će posljedično dovesti do usporavanja inflacije.
Možda će vas zanimati
Oprezna očekivanja od predstojeće turističke sezone
Zanimljiv dio analize odnosio se na hrvatski turizam koji bi, prema nekim očekivanjima, mogao profitirati zbog otkazivanja aranžmana u konkurentskim zemljama poput Turske ili Grčke. Međutim, Šošić poziva na oprez i ističe kako inflacija ne pogađa samo Hrvatsku nego i cijeli svijet, što izravno utječe na kupovnu moć potencijalnih gostiju. Postoji realna mogućnost da će se mnogi putnici odlučiti na štednju i odustati od putovanja u ovim neizvjesnim vremenima. Zbog toga HNB u svojim projekcijama barata s vrlo skromnim rastom turističkog prometa od svega tri posto te se smatra kako turizam ove godine, za razliku od prethodne, neće biti značajan generator inflacije.
Otpornost gospodarstva i uloga monetarne politike
Unatoč brojnim izazovima, Šošić smatra da su hrvatska kućanstva i cjelokupno gospodarstvo pokazali visoku razinu otpornosti na inflatorne udare. Pozitivan pomak vidljiv je i u javnim financijama države, koja je uspjela spustiti javni dug na razinu od 57 posto, čime je stvoren dodatni manevarski prostor za reagiranje na krize. Šošić je zaključio kako europski guverneri zadržavaju hladnu glavu i pomno prate situaciju na tržištu. Iako monetarna politika ne može izravno utjecati na proizvodnju nafte ili plina, njezin je primarni cilj spriječiti prelijevanje prvotnih cjenovnih šokova u sekundarne učinke koji bi trajno podignuli inflacijska očekivanja i cijene svih proizvoda i usluga.
