Gradski muzej u Senju bio je središte obilježavanja Dana glagoljice i glagoljaštva, praznika posvećenog jedinstvenom pismu koje je igralo ključnu ulogu u razvoju slavenske pismenosti i kulture. Blaženka Ljubović, ravnateljica Gradskog muzeja, istaknula je značaj glagoljice, pisma stvorenog s ciljem evangelizacije Slavena, koje je pronašlo svoje mjesto diljem slavenskog svijeta.
Posebna pozornost posvećena je Senjskoj ploči, jednom od najstarijih hrvatskih glagoljskih spomenika, čija paleografska analiza ukazuje na gotovo istodobni nastanak s glasovitom Bašćanskom pločom. Otkrivanje sličnosti između ova dva kulturna dragulja otvorilo je mogućnost da su oba djela proizašla iz radionice istog majstora.
Senjska ploča, pronađena tijekom obnove kule Nehaj 1964. godine, predstavlja fragmente ukrašene ne samo glagoljskim slovima već i biljnim ornamentima, svjedočeći o bogatoj kulturnoj i povijesnoj baštini grada.
Grad Senj zauzima posebno mjesto u povijesti hrvatske pismenosti i kulture, zahvaljujući skupini vizionara predvođenoj Blažem Baronićem, koji su prepoznali značaj tiskarskog stroja samo pedesetak godina nakon njegova izuma. Tako je 7. kolovoza 1494. godine iz tiskare u Senju proizašao Misal, prvo i najvrjednije izdanje Senjske tiskare, tiskano na glagoljici i na hrvatsko-crkvenoslavenskom jeziku.
Djelovanje Senjske tiskare, koje je trajalo od 1494. do 1508. godine, obogatilo je hrvatsku kulturnu baštinu s još šest izdanja crkvenog sadržaja i namjene, čime je Senj postao važan centar kulturnog razvoja.
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske priznalo je 2014. godine umijeće pisanja, čitanja i tiskanja glagoljice kao zaštićeno nematerijalno kulturno dobro, čime je potvrđena vrijednost i trajna važnost glagoljice za hrvatsku i svjetsku kulturnu baštinu. Obilježavanje Dana glagoljice i glagoljaštva u Senju podsjetnik je na trajnu važnost ovog pisma kao simbola otpornosti, identiteta i kulturnog ponosa.
L.O.
