Iako se godinama radi na poboljšanju prometne infrastrukture, prošla je godina donijela zabrinjavajući preokret u statistici sigurnosti na hrvatskim cestama. Nakon razdoblja postupnog pada, podaci Ministarstva unutarnjih poslova za 2025. godinu otkrivaju da su incidenti u kojima sudjeluju životinje ponovno u porastu. Sa ukupno 527 evidentiranih slučajeva, zabilježen je skok od sedam posto u odnosu na godinu ranije, što jasno ukazuje na to da su ceste postale nesigurnije i za vozače i za životinje.
Iako većina ovakvih sudara rezultira tek znatnim troškovima popravka automobila, brojke o stradalim osobama opominju da problem nadilazi samu imovinu. Čak 55 osoba osjetilo je izravne fizičke posljedice ovih susreta; dok je većina prošla s lakšim ozljedama, šest je sudionika u prometu zadobilo teške tjelesne rane. Ovi podaci stavljaju 2025. godinu u vrh ljestvice opasnosti u posljednjem petogodišnjem ciklusu, prekidajući pozitivan trend koji je započeo nakon 2022. godine.
Lika na neslavnom vrhu, Slavonija u znaku domaće stoke
Možda će vas zanimati
Geografska raspodjela nesreća otkriva specifičnosti hrvatskih regija. Ličko-senjska županija, sa svojom rijetkom naseljenošću i prostranim pašnjacima, i dalje je najkritičnija točka na karti Hrvatske. Tamošnji policajci obradili su uvjerljivo najveći broj intervencija, pri čemu su naleti na domaće životinje dvostruko učestaliji od onih na divljač. Sličan obrazac, s naglaskom na nečuvana stada i domaće životinje, prati i unutrašnjost Dalmacije te šire zagrebačko područje.
Zanimljiv je fenomen zabilježen u ravničarskim krajevima poput vukovarsko-srijemske i sisačko-moslavačke županije. Tamo su, naime, svi zabilježeni incidenti uključivali isključivo domaću stoku, što sugerira da problem nije u “divljini”, već u nedovoljnoj kontroli nad domaćim životinjama u blizini prometnica. S druge strane, jadranske županije poput primorsko-goranske i splitsko-dalmatinske bore se s mješovitim problemom, gdje divljač u potrazi za vodom ili hranom često presijeca frekventne turističke rute.
Pogled u prošlost otkriva da smo još uvijek daleko od kritičnih brojki iz 2017. godine, kada je na cestama stradalo više od 860 životinja. Ipak, blagi ali kontinuirani rast u posljednjih dvanaest mjeseci sugerira da su vozači možda postali manje oprezni ili da se životinje, uslijed klimatskih i okolišnih promjena, češće kreću u blizini asfalta. Dok južni krajevi zemlje, poput dubrovačkog područja, bilježe tek zanemariv broj incidenata, ostatak zemlje ostaje pod visokim rizikom koji zahtijeva ne samo veći oprez vozača u sumrak i zoru, već i odgovornije ponašanje vlasnika stoke uz ceste.
L.O.
