Psi tijekom ljeta često dašću i to samo po sebi ne mora značiti da je nešto ozbiljno. Dahtanje je jedan od glavnih načina na koji se pas hladi, osobito nakon šetnje, igre ili boravka na toplom. No ako pas jako dašće i dok miruje, u hladu ili u stanu, to je znak koji tijekom vrućina ne treba ignorirati.
Problem je u tome što pas ne može regulirati tjelesnu temperaturu kao čovjek. Ne znoji se po cijelom tijelu, nego se hladi uglavnom dahtanjem i manjim dijelom preko šapa. Kada vrućina postane prevelika, dahtanje može prijeći iz normalnog hlađenja u znak pregrijavanja.
Ako pas leži, nije se nedavno igrao, nije tr je u tome što pas ne može regulirati tjelesnu temperaturu kao čovjek. Ne znoji se po cijelom tijelu, nego se hladi uglavnom dahtanjem i manjim dijelom preko šapa. Kada vrućina postane prevelika, dahtanje može prijeći iz normalnog hlađenja u znak pregrijavanja.
Možda će vas zanimati
Ako pas leži, nije se nedavno igrao, nije trčao, a svejedno brzo i teško diše otvorenih usta, treba obratiti pažnju. Posebno je važno reagirati ako se dahtanje ne smiruje ni nakon odmora, premještanja u hlad ili davanja vode.
Rani znakovi pregrijavanja mogu uključivati pretjerano dahtanje, slinjenje, izrazito crvene desni, nemir, slabost i usporenost. Ako se stanje pogoršava, mogu se pojaviti povraćanje, proljev, teturanje, zbunjenost, kolaps ili gubitak svijesti. Tada je riječ o hitnoj situaciji.
Tijekom toplinskog vala pas se može pregrijati i bez trčanja. Dovoljno je da leži u prevrućem stanu, na osunčanoj terasi, u dvorištu bez prave sjene ili u prostoru u kojem nema dovoljno zraka. Vrućina i sparina posebno su opasna kombinacija jer otežavaju hlađenje tijela.
Posebno su osjetljivi stariji psi, štenci, psi s prekomjernom težinom, srčani i dišni bolesnici te pasmine kratke njuške, poput mopsa, buldoga, francuskog buldoga, boksera i pekinezera. Takvi psi teže podnose visoke temperature i mogu se brže naći u problemu.
Ako pas jako dašće, prvo ga treba odmah premjestiti u hladniji prostor. Najbolje je ući u klimatiziranu prostoriju ili barem u duboku sjenu. Ponudite mu svježu vodu, ali ga nemojte prisiljavati da pije velike količine odjednom.
Tijelo se može početi hladiti mlakom ili lagano hladnom vodom, osobito po šapama, trbuhu, preponama i prsima. Ne treba koristiti ledenu vodu ni naglo polijevati psa ledom, jer to može izazvati dodatni šok i sužavanje krvnih žila. Cilj je postupno spuštanje temperature, ne naglo zaleđivanje.
Ventilator može pomoći ako pas leži na hladnijem mjestu i ako zrak struji preko mokrih dijelova tijela. Ipak, ventilator sam po sebi nije dovoljan ako je prostor jako vruć. Ako pas pokazuje ozbiljne znakove pregrijavanja, treba odmah kontaktirati veterinara.
Još tema koje vrijedi pročitati
Ne treba čekati da se pas “sam smiri” ako dahtanje postaje sve jače, ako ne može ustati, ako je izrazito slab, ako povraća ili djeluje zbunjeno. Kod toplinskog udara vrijeme je vrlo važno i svako odgađanje može pogoršati ishod.
Šetnje tijekom vrućina treba prebaciti na rano jutro i kasnu večer. Sredinom dana, osobito po asfaltu i betonu, psu nije samo vruće nego mu se mogu opeći i šape. Jednostavan test je staviti dlan na asfalt. Ako je previše vruć za vašu ruku, previše je vruć i za pseće šape.
Psa nikada ne treba ostavljati u automobilu, čak ni na nekoliko minuta i čak ni uz malo otvoren prozor. Temperatura u vozilu može vrlo brzo porasti do opasnih razina. Isto vrijedi i za zatvorene balkone, zimske vrtove, staklenike i male prostorije bez ventilacije.
Voda psu mora biti dostupna cijeli dan. Posudu treba držati u hladu i redovito mijenjati vodu, osobito ako se brzo zagrije. Psi koji borave vani moraju imati pravu sjenu tijekom cijelog dana, a ne samo mjesto koje je u hladu ujutro.
Važno je pratiti ponašanje. Pas koji se sam povlači na hladne pločice, traži sjenu, odbija šetnju ili leži neuobičajeno mirno možda jasno pokazuje da mu je prevruće. Ne treba ga tjerati na aktivnost samo zato što je “vrijeme za šetnju”.
Dahtanje može imati i druge uzroke, ne samo vrućinu. Pas može dahtati zbog boli, straha, srčanih ili dišnih problema. Ako se jako dahtanje javlja i kada nije vruće, ako se ponavlja bez jasnog razloga ili ga prate kašalj, slabost i promjene u ponašanju, potreban je veterinarski pregled.
Tijekom ljeta ipak je najvažnije razmišljati o pregrijavanju. Ako pas dašće dok miruje, a prostor je topao, to nije znak koji treba olako shvatiti. Prvo ga treba rashladiti, smiriti, ponuditi mu vodu i promatrati oporavlja li se brzo.
Normalno dahtanje nakon igre ili šetnje trebalo bi se postupno smirivati. Dahtanje koje traje, pojačava se ili dolazi uz slabost, slinjenje, povraćanje, teturanje ili zbunjenost zahtijeva hitnu reakciju. Ljeti je bolje reagirati prerano nego prekasno, jer se toplinspasan po život.
