Prema najnovijim procjenama Eurostata za 2024. godinu, prosječna cijena hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta u Europskoj uniji porasla je na 15.224 eura, što označava godišnji skok od 6,1 posto. Iako trend rasta obuhvaća veći dio zajedničkog tržišta, Hrvatska se i dalje nalazi na samom dnu ljestvice troškova, s prosječnom cijenom od 5.965 eura po hektaru. Ovakva pozicija čini hrvatska polja znatno pristupačnijima u odnosu na susjedne države, s obzirom na to da je u Sloveniji za istu površinu potrebno izdvojiti preko 28 tisuća eura, dok u Austriji cijena premašuje 37 tisuća eura. Tek je Mađarska, s prosjekom od 6.041 eura, cjenovno blizu hrvatskim okvirima.
Razlike unutar Europske unije poprimaju ekstremne razmjere kada se usporede najskuplje i najjeftinije regije. Apsolutni rekorder je Malta, gdje hektar u prosjeku stoji nevjerojatnih 201.263 eura, a visoke cijene prate i Nizozemsku te Portugal. Nasuprot tome, najpovoljnije tlo nalazi se u baltičkim zemljama, pa tako Latvija bilježi najniži prosjek u Uniji s manje od pet tisuća eura po hektaru. Uz kupoprodajne cijene, rasli su i troškovi zakupa koji u prosjeku na razini EU-a iznose 295 eura. U tom je segmentu Hrvatska još izraženija kao povoljna destinacija, jer je s prosjekom najma od 76 eura po hektaru druga najjeftinija država, odmah iza Slovačke.
Kontrast u cijenama najma posebno je vidljiv u usporedbi s razvijenim poljoprivrednim silama poput Nizozemske, gdje zakup istog zemljišta godišnje stoji čak 941 euro. Iako su cijene zakupa u Hrvatskoj blago porasle u odnosu na prethodnu godinu, one i dalje ostaju višestruko niže od prosjeka Unije ili cijena u Danskoj i Grčkoj. Ovakvi podaci potvrđuju da Hrvatska, unatoč općeeuropskom trendu poskupljenja, zadržava status zemlje s iznimno niskim ulaznim troškovima za poljoprivrednu proizvodnju, barem kada je riječ o osnovnom resursu – zemljištu.
Možda će vas zanimati
L.O.
