Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Europskog parlamenta odobrio je nacrt zakona koji bi mogao značajno postrožiti politiku povratka ilegalnih migranata. Ova odluka označava duboku podjelu unutar Parlamenta jer je tradicionalna centristička većina zamijenjena novim savezništvom Europske pučke stranke s desničarskim i krajnje desnim grupacijama. Nova pravila predviđaju kontroverzne mjere poput pretresa domova, pritvora u trajanju do dvije godine te uspostavu centara za deportaciju u zemljama izvan Europske unije.
Glasovanje u odboru potvrdilo je trend u kojem se Europska pučka stranka sve češće priklanja Europskim konzervativcima i reformistima te grupama Domoljubi za Europu i Europa suverenih nacija kada je riječ o migracijskim pitanjima. Pregovori unutar dosadašnje koalicije koja uključuje socijaliste, liberale i zelene u potpunosti su propali, a prvotni prijedlog izvjestitelja Malika Azmanija je odbačen. Glavni pregovarač pučana François-Xavier Bellamy optužio je socijaliste za nedostatak angažmana i odbijanje osnovnih načela zakona, naglasivši kako je hitna akcija nužna jer se trenutačno provodi tek petina odluka o povratku donesenih širom Europe.
Lijeve političke grupacije i nevladine organizacije oštro su osudile ishod glasovanja, tvrdeći da tekst odražava populističku ideologiju koja ugrožava dostojanstvo i živote ljudi. Zastupnica Zelenih Mélissa Camara istaknula je kako nacrt krši temeljna načela vladavine prava. Posebnu zabrinutost izazivaju odredbe koje dopuštaju policijske racije u stambenim prostorima i objektima humanitarnih organizacija, što kritičari uspoređuju s metodama američke službe ICE. Aktivisti upozoravaju da bi to moglo dovesti do istraga bez jasnog pravnog okvira ili sudske autorizacije u nekim državama članicama.
Jedan od najspornijih dijelova zakona je mogućnost slanja ilegalnih migranata u takozvana tranzitna čvorišta u državama s kojima EU ima bilateralne sporazume, čak i ako migrant nema nikakve veze s tom zemljom. Iz nacrta je uklonjena odredba o neovisnom tijelu koje bi nadziralo primjenu tih sporazuma, pa bi odgovornost za poštivanje temeljnih prava u centrima izvan Unije ostala isključivo na državama članicama. Također, novi tekst predviđa da žalbe na odluku o deportaciji više neće automatski odgađati njezino izvršenje, već će o svakom pojedinačnom slučaju odlučivati pravosudna tijela. Očekuje se da će cijeli Parlament uskoro glasovati o ovom zakonu, nakon čega slijede završni pregovori s državama članicama.
