Iako su cijene hrane u stalnom porastu, a globalno tržište postaje sve neizvjesnije, poljoprivrednici iz Vukovarsko-srijemske županije dokazuju da inovativni modeli suradnje mogu donijeti stabilnost. U mjestima poput Privlake, Vinkovaca i Soljana peradarstvo doživljava procvat zahvaljujući sve većoj potražnji za jajima iz slobodnog uzgoja. Ovaj uspjeh temelji se na specifičnom modelu koji obuhvaća male obiteljske farme, gotovo zaboravljeni način prikupljanja jaja na kućnom pragu te suvremenu logističku potporu koja osigurava brz dolazak svježih proizvoda do polica trgovina.
Potrošači danas sve više pažnje pridaju podrijetlu namirnica, što je potaknulo rast broja kokošinjaca na istoku Hrvatske. Primjer takvog uspjeha je Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Benković iz Privlake, koje je u samo dvije godine od početne ideje razvilo ozbiljan posao, javlja HRT. Krenuvši s jednim kokošinjcem, obitelj je ubrzo proširila kapacitete na tri objekta te trenutačno brine o tisuću i dvjesto kokoši. Davor Benković ističe kako ovaj rad zahtijeva potpunu posvećenost bez slobodnog dana, jer radni dan počinje ranim jutarnjim hranjenjem, a nastavlja se prikupljanjem oko tisuću i sto jaja dnevno te puštanjem peradi na otvorene ispuste.
Ključni čimbenik opstanka malih proizvođača je tvrtka Agroklaster iz Vinkovaca, koja je preuzela cjelokupnu logistiku za dvadesetak svojih kooperanata. Ovaj model uključuje nabavu nesilica, distribuciju hrane te prikupljanje jaja izravno kod proizvođača, čime se poljoprivrednicima omogućuje da se fokusiraju isključivo na uzgoj i kvalitetu. Zdenko Podolar, direktor Agroklastera, naglašava kako se cijeli proces odvija pod strogim veterinarskim i sanitarnim nadzorom te u skladu s HACCP propisima. Na taj način, jaja od kooperanata i s vlastite farme u Soljanima stižu u sortirnicu gdje se kalibriraju i pakiraju, a na tržište se plasiraju u roku od samo dva dana.
Možda će vas zanimati
Stručnjaci ističu da su jaja iz slobodnog uzgoja znatno kvalitetnija jer koke nesilice imaju bolji životni standard, slobodno se kreću i pasu travu, što obogaćuje nutritivni sastav njihovih proizvoda. Denis Šarac, veterinar i voditelj sektora za peradarstvo, slikovito opisuje kako su takve koke sretnije, što izravno utječe na kvalitetu finalnog proizvoda. U posljednjih šest godina udio jaja iz slobodnog uzgoja u ukupnoj hrvatskoj proizvodnji porastao je s dva na gotovo osam posto. Unatoč tom rastu, Hrvatskoj i dalje nedostaje oko dvjesto milijuna jaja godišnje kako bi se zadovoljile vlastite potrebe, što slavonskim proizvođačima otvara golem prostor za daljnje širenje.
Za mnoge obitelji u Slavoniji upravo je udruživanje značilo razliku između odustajanja i uspješnog poslovanja. Damir Sovar iz Sotina navodi kako se bez sigurnog otkupa i redovitih mjesečnih isplata koje osigurava Agroklaster ne bi usudio upustiti u proizvodnju koja danas broji tisuću i tristo nesilica. Ovakav sustav, u kojem je posao proizvođača jasno definiran i oslobođen brige o plasmanu, predstavlja primjer koji bi se mogao primijeniti i na druge poljoprivredne grane u Hrvatskoj. Organizirana proizvodnja i zajednički nastup na tržištu jamče da će domaći proizvodi, unatoč svim izazovima, pronaći put do krajnjeg kupca.
