Mirovina je za većinu mladih još uvijek daleka životna faza, ali sve manje djeluje kao sigurna budućnost. Novo europsko istraživanje pokazuje da se među mladima širi pesimizam, a dio njih već sada očekuje da će raditi do 70. godine ili dulje.
Kako navodi portal Moje Vrijeme, izvješće Voices for Choices 2026: Is Europe ageing fairly? pokazuje da 35 posto ispitanih mladih Europljana očekuje odlazak u mirovinu između 65. i 69. godine. Istodobno, 30 posto mladih očekuje da će raditi i nakon 70. godine ili smatra da možda nikada neće dočekati stvarnu mirovinu.
Istraživanje je provedeno među 2.000 mladih u dobi od 18 do 35 godina u šest europskih zemalja: Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Poljskoj i Španjolskoj. Rezultati pokazuju da mladi mirovinski sustav više ne doživljavaju samo kao pitanje radnog staža, doprinosa i zakonske dobi za umirovljenje, nego kao šire pitanje pravednosti među generacijama.
Možda će vas zanimati
Mladi se sve češće pitaju hoće li sustav u koji danas uplaćuju moći jednoga dana osigurati sigurnu starost i njima. Pritom se suočavaju s nesigurnim poslovima, visokim troškovima stanovanja, rastućim životnim troškovima i sve većim pritiskom da sami preuzmu odgovornost za buduću financijsku sigurnost.
Autori istraživanja upozoravaju da mladi dulji radni vijek sve manje vide kao osobni izbor, a sve više kao posljedicu demografskog pritiska i starenja stanovništva. Iako mnogi razumiju argument da se zbog duljeg životnog vijeka radi dulje, to ne znači da takav rasplet doživljavaju pravednim.
Razlike među državama postoje. Mladi u Danskoj i Italiji češće očekuju dulji radni vijek, dok su mladi u Francuskoj i Poljskoj skloniji očekivati raniji izlazak iz svijeta rada. Ipak, zajedničko im je nepovjerenje u dugoročnu održivost sadašnjih mirovinskih sustava.
Poseban problem je i to što mladi odluke o štednji za starost moraju donositi vrlo rano, dok se istodobno bore s neposrednim životnim troškovima. U takvim okolnostima mirovinska štednja često ostaje u drugom planu, iako je upravo ona sve važnija za buduću sigurnost.
Ovo istraživanje pokazuje da mirovine više nisu samo tema starijih građana. One postaju i političko pitanje mladih generacija koje se boje da će dulje raditi, više uplaćivati, a na kraju imati manje sigurnosti od generacija čije mirovine danas financiraju.
Pred europskim državama zato je sve veći izazov: kako očuvati održivost mirovinskih sustava, a istodobno spriječiti osjećaj nepravde među generacijama. Ako mladi izgube povjerenje da će sustav jednoga dana raditi i za njih, pitanje mirovina moglo bi postati jedno od ključnih društvenih i političkih pitanja idućih desetljeća.
