Mnogi umirovljenici žele i nakon odlaska u mirovinu nastaviti raditi, bilo zbog dodatnih prihoda, bilo zbog nastavka poslovnih obveza. No pravila nisu ista za sve oblike rada, a o njima ovisi hoće li se mirovina nastaviti isplaćivati u punom iznosu, djelomično ili će se u određenim slučajevima obustaviti.
Prema pojašnjenjima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, korisnik starosne mirovine ili starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika može nastaviti raditi do polovice punog radnog vremena i pritom primati starosnu mirovinu u punoj svoti. To znači da osoba koja nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu nastavi raditi najviše četiri sata dnevno može ostvariti pravo na mirovinu bez prestanka radnog odnosa.
U tom slučaju poslodavac mora prijaviti promjenu radnog vremena popunjavanjem tiskanice M-3P te priložiti izmijenjeni ugovor o radu. Zahtjev za mirovinu podnosi se nadležnoj područnoj službi, uredu ili ispostavi HZMO-a, a dokumentaciju je moguće dostaviti poštom ili predati osobno. HZMO navodi da se zahtjev i potrebna dokumentacija mogu predati mjesec dana prije planiranog umirovljenja.
Posebno je važno pravilo koje se odnosi na novi staž nakon umirovljenja. Korisnik mirovine koji nakon stjecanja prava na mirovinu ostvari najmanje jednu godinu novog mirovinskog staža može zatražiti ponovno određivanje mirovine. Drugim riječima, mirovina u određenim slučajevima nije konačna i može se ponovno izračunati ako korisnik nakon umirovljenja ostvari novi staž.
HZMO pojašnjava i da osoba može biti korisnik mirovine i istodobno član nadzornog odbora. Članovi nadzornog odbora nisu propisani kao osobe koje se po toj osnovi obvezno osiguravaju na mirovinsko osiguranje, za razliku od članova uprave trgovačkih društava i izvršnih direktora. Zato članstvo u nadzornom odboru samo po sebi ne dovodi do obustave isplate mirovine.
Moguća je i kombinacija mirovine, rada do polovice punog radnog vremena i članstva u nadzornom odboru, ako su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom o mirovinskom osiguranju. Dakle, umirovljenik može primati mirovinu, raditi do pola radnog vremena i biti član nadzornog odbora bez obustave mirovine.
Drugačije pravilo vrijedi za korisnike starosne mirovine koji se nakon navršenih 65 godina života zaposle dulje od polovice punog radnog vremena, pa i na puno radno vrijeme. U tom slučaju isplata mirovine se ne obustavlja, ali se isplaćuje polovica svote mirovine, uz primjenu mirovinskog faktora 0,5.
Kada je riječ o radu prema ugovoru o djelu, HZMO navodi da korisnik mirovine ne gubi pravo na isplatu mirovine. Ugovor o djelu odnosi se na poslove koji nemaju karakter stalnosti, nego jednokratnosti, a najčešće se radi o izvršenju određenog fizičkog ili intelektualnog rada u određenom roku i uz naknadu.
HZMO se osvrnuo i na pitanje može li umirovljenik obavljati taksi-službu kao domaću radinost. Prema pojašnjenju, domaća radinost prema Zakonu o obrtu odnosi se na izradu proizvoda kod kuće osobnim radom. Budući da taksi-služba nije izrada proizvoda i ne obavlja se kod kuće osobnim radom, takva se djelatnost ne može obavljati kao domaća radinost.
Iz svega proizlazi da umirovljenici imaju mogućnost dodatnog rada, ali je važno razlikovati oblik rada. Rad do polovice punog radnog vremena, ugovor o djelu i članstvo u nadzornom odboru ne tretiraju se jednako kao stalni rad u punom radnom vremenu ili obavljanje djelatnosti koje podliježu obveznom osiguranju.
Za umirovljenike koji planiraju nastaviti raditi najvažnije je na vrijeme provjeriti svoj status i obveze prema HZMO-u, osobito ako mijenjaju radno vrijeme, sklapaju novi ugovor ili žele nakon dodatnog staža zatražiti ponovno određivanje mirovine.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
