Vrući dani brzo pokažu koliko je vrt zapravo osjetljiv. Biljke koje su do jučer izgledale zdravo i snažno odjednom mogu klonuti, listovi se počnu uvijati, cvjetovi otpadaju, a plodovi sporije rastu. Posebno su osjetljive rajčice, paprike i krastavci, jer upravo u vrijeme najvećih vrućina ulaze u fazu intenzivnog rasta, cvatnje i stvaranja plodova.
Prva pogreška koju mnogi naprave jest pretjerano zalijevanje čim vide da je biljka klonula. No klonuli listovi usred dana ne znače uvijek da biljci nedostaje vode. Tijekom najjačeg sunca biljke često privremeno objese listove kako bi smanjile gubitak vlage. Ako se navečer oporave, problem nije nužno u suši, nego u toplinskom stresu.
Zato vrt ne treba zalijevati na brzinu i površinski, nego rjeđe i dublje. Površinsko zalijevanje navlaži samo gornji sloj zemlje, pa korijen ostaje plitak i biljka postaje još osjetljivija na vrućinu. Bolje je zaliti temeljito, tako da voda prodre dublje u tlo i potakne korijen da ide prema dolje.
Najbolje vrijeme za zalijevanje je rano ujutro. Tada je zemlja hladnija, voda sporije isparava, a biljke imaju dovoljno vlage prije najtoplijeg dijela dana. Ako ne stignete ujutro, može se zaliti i navečer, ali treba paziti da se listovi ne ostave dugo mokri, osobito kod rajčica, jer vlaga na lišću može pogodovati razvoju bolesti.
Rajčice na velikim vrućinama često uvijaju listove. To može izgledati dramatično, ali nije uvijek znak bolesti. Ako su listovi zeleni, biljka raste i plodovi se normalno razvijaju, najčešće je riječ o reakciji na toplinu, jako sunce ili neravnomjerno zalijevanje. Veći problem nastaje ako se uz uvijanje pojave žute pjege, sušenje, smeđi rubovi ili naglo propadanje biljke.
Kod rajčica je posebno važno održavati ravnomjernu vlagu. Ako se tlo potpuno osuši, a zatim se naglo obilno zalije, plodovi mogu pucati. To se često događa nakon dugog sušnog razdoblja ili nakon obilne kiše. Malčiranje slamom, pokošenom travom ili drugim prikladnim materijalom može pomoći da se vlaga dulje zadrži i da se tlo manje pregrijava.
Paprika također teško podnosi ekstremnu vrućinu, osobito ako je u fazi cvatnje. Kada su temperature previsoke, cvjetovi mogu otpadati prije nego što se iz njih razviju plodovi. To ne znači da je biljka propala, nego da je pod stresom. U takvim danima najvažnije je ne dodatno je opteretiti pretjeranom prihranom ili neredovitim zalijevanjem.
Kod paprike treba paziti da tlo bude vlažno, ali ne natopljeno. Korijen paprike ne voli stajati u vodi, pa previše zalijevanja može napraviti jednaku štetu kao i suša. Ako listovi žute, biljka stagnira, a zemlja je stalno mokra, moguće je da korijen nema dovoljno zraka.
Krastavci su posebno osjetljivi na nedostatak vode jer imaju plodove pune vlage i brzo reagiraju na sušu. Kada im nedostaje vode, plodovi mogu ostati sitni, deformirani ili gorki. Ipak, ni njih ne treba zalijevati po lišću usred dana. Najbolje ih je zalijevati uz korijen, polako i temeljito.
Ako krastavci rastu na jako osunčanom mjestu, tijekom toplinskog vala može im pomoći lagana privremena sjena. Ne mora se raditi o potpunom zasjenjivanju, nego o zaštiti od najjačeg popodnevnog sunca. To je osobito korisno za mlade biljke, presadnice i one koje još nisu razvile snažan korijen.
Malč je jedan od najjednostavnijih načina zaštite vrta od vrućine. Sloj malča oko biljaka smanjuje isparavanje, hladi tlo, sprječava naglo isušivanje i smanjuje rast korova. Važno je da se malč ne nagura izravno uz stabljiku, nego da se ostavi malo prostora kako bi biljka mogla disati i kako se oko stabljike ne bi zadržavala prevelika vlaga.
U danima velikih vrućina ne treba raditi jaču rezidbu, presađivanje ni agresivno okopavanje. Biljke su tada već pod stresom, pa svaki dodatni zahvat može usporiti njihov oporavak. Ako treba ukloniti bolesne ili suhe listove, to se može napraviti pažljivo, ali velike zahvate bolje je ostaviti za stabilnije vrijeme.
Prihranu također treba koristiti oprezno. Mnogi čim vide da biljka zaostaje u rastu dodaju gnojivo, ali tijekom velikih vrućina biljka često ne može pravilno iskoristiti hranjiva. Previše gnojiva može dodatno opteretiti korijen. Bolje je prvo stabilizirati zalijevanje i zaštititi tlo, pa tek onda razmišljati o blagoj prihrani.
Posebnu pažnju treba posvetiti biljkama u posudama. One se zagrijavaju i isušuju mnogo brže nego biljke u zemlji. Rajčice, paprike i krastavci u teglama možda će trebati češće zalijevanje, ali i dobru drenažu. Posude je, ako je moguće, dobro pomaknuti na mjesto gdje nisu cijeli dan izložene najjačem suncu.
Važno je redovito pregledavati biljke. Vrućina slabi biljku, a oslabljene biljke lakše napadaju štetnici. Lisne uši, grinje i drugi sitni nametnici mogu se brzo proširiti, osobito na biljkama koje su već pod stresom. Donju stranu listova treba povremeno provjeriti, jer se štetnici često prvo ondje pojave.
Ako biljke tijekom dana klonu, a navečer se oporave, treba ostati miran i ne pretjerivati s vodom. Ako su klonule i ujutro, zemlja je suha, a listovi gube boju, tada je vjerojatno riječ o ozbiljnijem nedostatku vlage. Najbolje je tada zaliti polako, u nekoliko navrata, kako bi voda stvarno ušla u tlo, a ne samo otjecala po površini.
Rajčice, paprike i krastavci mogu preživjeti toplinski val, ali im treba pomoći na pravi način. Najvažnije je dubinsko zalijevanje, zaštita tla malčem, izbjegavanje rada po najjačem suncu i praćenje stvarnog stanja biljaka. U vrućim danima vrt ne treba forsirati, nego mu treba dati stabilnost.
Biljke često izgledaju lošije upravo u najtoplijem dijelu dana, ali to ne znači da je sve izgubljeno. Ako im osigurate dovoljno vlage u tlu, malo zaštite od pregrijavanja i mir nekoliko dana, mnoge će se oporaviti čim temperature postanu podnošljivije.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
