Špinat je jedna od onih kultura koje u vrtu mogu vrlo brzo nagraditi trud, ali isto tako mogu iznenada “pobjeći” u sjeme baš onda kada očekujemo najljepšu berbu. Mnogi vrtlari primijete da biljka najprije lijepo raste, a zatim odjednom počne tjerati visoku stabljiku, listovi postanu sitniji, tvrđi i gorči, a špinat više nije onakav kakav bi trebao biti.
Najčešći razlog za to su visoke temperature i dulji dani. Špinat je biljka koja najviše voli hladnije razdoblje godine. Najbolje uspijeva u proljeće i jesen, kada temperature nisu previsoke, a tlo zadržava dovoljno vlage. Kada dani postanu dugi i topli, biljka dobiva signal da je vrijeme za cvatnju i stvaranje sjemena.
Tada špinat više ne usmjerava energiju u stvaranje velikih, mekanih i sočnih listova, nego u razvoj cvjetne stabljike. Upravo zato listovi postaju manji, grublji i često gorki. To nije znak da je biljka “pokvarena”, nego prirodan završetak njezina ciklusa rasta.
Možda će vas zanimati
Problem se najčešće javlja kada se špinat posije prekasno u proljeće. Ako mlade biljke uđu u razdoblje vrućine prije nego što su dovoljno razvile lisnu masu, berba može biti vrlo kratka. Umjesto nekoliko rezanja mladih listova, biljka brzo ode u sjeme i praktički prestane biti korisna za kuhinju.
Veliku ulogu ima i vlaga u tlu. Špinat ne voli sušu. Ako je tlo suho, a temperature rastu, biljka se dodatno stresira i još brže prelazi u fazu cvatnje. Zato je važno održavati ravnomjernu vlagu, osobito u razdoblju kada se listovi intenzivno razvijaju.
No ni pretjerano zalijevanje nije dobro. Tlo treba biti vlažno, ali ne natopljeno. Ako voda stalno stoji oko korijena, biljka može slabije rasti, a korijen postaje osjetljiviji na bolesti. Najbolje je zalijevati umjereno, ali redovito, osobito ako nema kiše.
Špinat je najbolje sijati rano u proljeće, čim vremenski uvjeti to dopuštaju, ili ponovno krajem ljeta i početkom jeseni. Jesenska sjetva često daje vrlo kvalitetne listove jer biljka raste u hladnijim uvjetima, bez jakog pritiska vrućine i dugih dana.
Ako se ipak sije kasnije u proljeće, bolje ga je smjestiti na položaj koji dio dana ima laganu sjenu. Polusjena može pomoći da biljka dulje ostane u lisnoj fazi, osobito ako je tlo malčirano i ne isušuje se prebrzo. Malč od slame, pokošene trave ili drugog biljnog materijala može pomoći u očuvanju vlage i snižavanju temperature tla.
Važno je i redovito brati listove. Špinat se može brati dok su listovi mladi i nježni, a ne treba čekati da biljka potpuno naraste. Redovita berba potiče biljku da stvara nove listove, ali samo dok uvjeti nisu pretopli. Kada se počne pojavljivati cvjetna stabljika, kvaliteta listova brzo opada.
Ako je špinat već otišao u sjeme, nema puno koristi od pokušaja spašavanja. Tada ga je najbolje ukloniti iz gredice i prostor iskoristiti za neku drugu kulturu koja bolje podnosi toplinu, primjerice blitvu, mahune, tikvice ili neku ljetnu salatu otporniju na vrućinu.
Mnogi vrtlari pogriješe jer špinat promatraju kao povrće koje se može sijati tijekom cijele sezone. U stvarnosti, on je osjetljiv na toplinu i duljinu dana. Upravo zato uspjeh najviše ovisi o pravom trenutku sjetve.
Ako želite velike, mekane i ukusne listove, špinat treba sijati dok su dani još svježiji, održavati tlo ravnomjerno vlažnim i brati ga na vrijeme. Kada temperature porastu, biljka vrlo brzo pokazuje da joj sezona završava. Sitni, tvrdi i gorki listovi najčešće su znak da je špinat već krenuo prema sjemenu.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
