Njemačka, godinama jedna od najvažnijih destinacija za hrvatske radnike i obitelji, sve više gubi privlačnost koju je imala u godinama nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Najnoviji podaci Saveznog statističkog ureda u Wiesbadenu pokazuju da se nastavlja trend prema kojem se više osoba seli iz Njemačke u Hrvatsku nego iz Hrvatske u Njemačku.
Tijekom 2025. godine iz Hrvatske je u Njemačku doselilo 10.346 osoba, dok se istodobno iz Njemačke u Hrvatsku preselilo 20.504 osoba. Drugim riječima, broj onih koji su napustili Njemačku i preselili se u Hrvatsku bio je gotovo dvostruko veći od broja onih koji su iz Hrvatske otišli prema Njemačkoj.
Time je potvrđen nastavak promjene migracijskog trenda koji je donedavno izgledao gotovo nezamislivo. Posljednji put više je osoba iz Hrvatske doselilo u Njemačku nego obrnuto 2022. godine. Samo nekoliko godina ranije slika je bila potpuno drukčija. Još 2016. godine Njemačka je imala oko 30 tisuća više doseljenih iz Hrvatske nego onih koji su se iz Njemačke vratili u Hrvatsku.
Možda će vas zanimati
Promjena ne znači nužno da je Njemačka prestala biti važna za hrvatske iseljenike, ali pokazuje da se njezina privlačnost smanjuje. Razlozi se mogu tražiti u rastu troškova života, cijenama stanovanja, promjenama na tržištu rada, ali i u činjenici da se dio ljudi nakon godina rada u inozemstvu odlučuje vratiti bliže obitelji, domu i poznatom načinu života.
Pad se vidi i u ukupnim njemačkim migracijskim brojkama. U Njemačku je prošle godine doselilo ukupno 1,48 milijuna ljudi, što je 13 posto manje nego godinu ranije. Istodobno je iz Njemačke iselilo 1,25 milijuna ljudi. Njemački statističari pad broja doseljenika povezuju ponajviše sa smanjenjem broja izbjeglica i podnositelja zahtjeva za azilom.
Njemačka je još 2024. uvela strože kontrole na granicama, a vlada kancelara Friedricha Merza ograničavanje neregularnih migracija postavila je među svoje glavne političke zadaće. Takva politika također se odražava na ukupne migracijske tokove, iako se hrvatski slučaj uklapa i u širi obrazac povratka dijela radnika iz zapadnoeuropskih zemalja.
Zanimljivo je i da njemački državljani najčešće iseljavaju u Švicarsku, Austriju i Španjolsku. Prema dostupnim podacima, u Švicarsku ih je odselilo oko 23 tisuće, u Austriju 14 tisuća, a u Španjolsku 10 tisuća.
Unutar same Njemačke najveći priljev stanovništva bilježi savezna pokrajina Brandenburg, dok najveći odljev ima Berlin. To se povezuje s preseljenjem dijela stanovnika njemačke prijestolnice u okolna mjesta i općine koje administrativno pripadaju Brandenburgu.
Podaci o Hrvatskoj ipak su posebno zanimljivi jer potvrđuju da se odnos prema Njemačkoj mijenja. Ona više nije jednosmjerna destinacija u koju se odlazi bez razmišljanja, nego zemlja iz koje se sve veći broj ljudi vraća ili preseljava u Hrvatsku. Nakon godina snažnog iseljavanja, brojke sada pokazuju drukčiju sliku: odlazak u Njemačku više nije automatski izbor, a povratak u Hrvatsku sve je češća odluka.
