U saborsku proceduru trebao bi biti upućen prijedlog izmjena Ovršnog zakona kojim bi se uveo apsolutni zaštićeni minimum od 800 eura. To znači da se, za većinu novčanih dugova, ovrha ne bi mogla provoditi na primanjima ispod tog iznosa.
Prijedlog je najavio saborski zastupnik NPS-a Ivica Baksa, poručivši da država ne bi smjela ovršavati građane ispod granice dostojanstvenog života.
Prema njegovu prijedlogu, ne bi se uvodio otpis dugova niti bi se ukidale ovrhe. Dugovi bi i dalje postojali, a vjerovnici bi zadržali pravo naplate. Razlika bi bila u tome što bi se građanima s najnižim primanjima zaštitio dio prihoda potreban za osnovne životne troškove.
Možda će vas zanimati
Baksa predlaže da se zaštićeni minimum veže uz neto minimalnu plaću i automatski usklađuje svake godine. Time bi se izbjeglo da zaštićeni iznos s vremenom izgubi vrijednost zbog rasta cijena i troškova života.
Prema najavi, prijedlog bi se odnosio na oko 200.000 građana, ponajprije na osobe s najnižim primanjima i umirovljenike. Upravo su te skupine često najizloženije dugotrajnim blokadama i ovrhama, a istodobno imaju najmanje prostora za podmirivanje svakodnevnih troškova.
Baksa tvrdi da je nelogično da država s jedne strane utvrđuje prag rizika od siromaštva, a s druge strane dopušta da se ovrhom zahvaća i dio primanja potreban za osnovni život. Prema njegovu stajalištu, ovršni sustav mora imati granicu ispod koje se ne smije ići.
Važno je naglasiti da prijedlog ne bi dirao postojeći sustav naplate za zakonom propisane iznimke, poput alimentacije. Takve obveze i dalje bi imale poseban tretman jer se odnose na prava djece i drugih posebno zaštićenih osoba.
Jedan od ključnih argumenata predlagatelja jest da dugotrajne blokade često ne dovode do stvarne naplate, nego stvaraju dodatne probleme. Kamate i troškovi rastu, dužnici ostaju bez mogućnosti normalnog života, a država dugoročno dobiva sve veće socijalne posljedice.
Drugim riječima, cilj prijedloga nije zaštititi neplaćanje dugova, nego spriječiti situaciju u kojoj građanin zbog ovrhe ostane bez sredstava za hranu, režije, lijekove i osnovne životne potrebe.
Ako bi prijedlog bio prihvaćen, zaštićeni iznos od 800 eura postao bi granica ispod koje se, za većinu novčanih dugova, ne bi moglo zadirati u primanja građana. Time bi se najugroženijim skupinama dao veći prostor za preživljavanje, dok bi se naplata dugova nastavila tamo gdje postoje primanja iznad zaštićenog minimuma.
No za sada je riječ o političkom prijedlogu, a ne o zakonskoj promjeni koja je već stupila na snagu. O konačnom tekstu izmjena, mogućim iznimkama i načinu provedbe odlučivat će se tek u saborskoj proceduri.
Za građane koji su pod ovrhom ili u blokadi to znači da zasad nema automatske promjene, ali se otvara rasprava o tome treba li sustav jasnije zaštititi najniža primanja od ovrhe.
Ako prijedlog dobije potporu, mogao bi značiti jednu od važnijih promjena za građane s niskim primanjima, osobito umirovljenike i osobe koje godinama žive pod pritiskom blokiranih računa.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
