More
    Naslovnica Istaknuto Ventilator vam radi cijelu noć? Evo što može napraviti organizmu

    Ventilator vam radi cijelu noć? Evo što može napraviti organizmu

    Oglas
    Google Dodajte Lika online među omiljene izvore na Googleu.

    Ventilator je mnogima najbrže i najjeftinije rješenje za vruće ljetne noći. Kada se soba ne može rashladiti, a zrak stoji, lagano strujanje često donese olakšanje i pomogne da se lakše zaspi. Ipak, ako ventilator radi cijelu noć i puše izravno u tijelo ili lice, kod nekih ljudi može izazvati neugodne tegobe.

    Za većinu zdravih odraslih osoba spavanje uz ventilator nije opasno samo po sebi. Problem obično nije u ventilatoru, nego u tome gdje je postavljen, koliko je soba prašnjava, puše li izravno u osobu i ima li netko alergije, astmu, suhe oči, osjetljive sinuse ili probleme s grlom. Sleep Foundation navodi da ventilator može pomoći osobama koje se noću pregrijavaju i onima kojima odgovara ujednačen pozadinski zvuk, ali može smetati osobama s alergijama jer pokreće čestice prašine i alergene po prostoru.

    Jedna od najčešćih posljedica je suhoća. Zrak koji cijelu noć struji prema licu može isušiti nos, grlo, usta i oči. Osoba se ujutro može probuditi s osjećajem grebanja u grlu, začepljenim nosom, suhim usnama ili nadraženim očima. To se posebno često događa ako je zrak u prostoriji već suh ili ako ventilator stoji preblizu kreveta.

    Kod osoba koje spavaju otvorenih usta problem može biti još izraženiji. Strujanje zraka dodatno isušuje sluznicu, pa se ujutro može javiti neugodan zadah, žeđ, promuklost ili osjećaj kao da počinje prehlada. Ipak, to ne mora značiti da je osoba bolesna, nego da je sluznica tijekom noći bila nadražena.

    Ventilator može pogoršati i simptome alergije. Ako su lopatice pune prašine, ako se prašina nakuplja na namještaju ili ako je prozor otvoren u sezoni peludi, ventilator sve to može pokrenuti po sobi. Tada se alergeni lakše udišu tijekom noći. Mayo Clinic među simptomima peludne groznice navodi curenje nosa, začepljenost, svrbež očiju, kihanje i pritisak u sinusima, a loš san može dodatno pojačati umor.

    To je razlog zašto se neki ljudi nakon noći uz ventilator bude začepljenog nosa, iako im je prije spavanja bilo dobro. Nije nužno da ih je “propuh prehladio”, nego je moguće da je ventilator pokrenuo prašinu, grinje, dlake kućnih ljubimaca ili pelud koja je već bila u prostoru.

    Posebno oprezni trebaju biti ljudi koji imaju astmu ili izražene alergije. NHS navodi da simptome astme mogu potaknuti različiti okidači, među njima alergeni poput peludi, prašine, plijesni ili životinja, ali i hladan zrak. Ako ventilator cijelu noć puše hladniji zrak prema osobi i pritom diže prašinu, kod osjetljivih ljudi može pridonijeti kašlju, stezanju u prsima ili lošijem snu.

    Druga česta posljedica je ukočenost mišića. Ako ventilator satima puše u vrat, ramena ili leđa, osoba se može probuditi s osjećajem zategnutosti. Hladniji zrak i stalno strujanje mogu potaknuti grčenje mišića, osobito ako je tijelo znojno, a zrak usmjeren samo u jedan dio tijela. To nije isto što i ozbiljna ozljeda, ali može biti neugodno i trajati cijeli dan.

    Problem se često javlja kada ventilator stoji vrlo blizu kreveta i puše ravno u lice ili gornji dio tijela. Tijekom spavanja se manje pomičemo i ne primijetimo odmah da nam smeta. Ujutro se posljedice vide kroz suho grlo, začepljen nos, glavobolju, ukočen vrat ili osjećaj umora.

    Ventilator također ne rashlađuje zrak na isti način kao klima-uređaj. On samo pokreće zrak i pomaže isparavanje znoja s kože, zbog čega nam se čini da je svježije. Ako je soba jako vruća, a ventilator samo vrti topao zrak, olakšanje može biti ograničeno. Tijekom velikih vrućina to nije dovoljno za sve, osobito za starije osobe, malu djecu, kronične bolesnike i osobe koje teško podnose toplinu.

    Ipak, ventilator može biti koristan ako se koristi pametno. Ne mora puhati izravno u glavu i tijelo. Bolje ga je okrenuti tako da pokreće zrak po sobi ili prema zidu, a ne ravno prema licu. Tako se dobiva osjećaj cirkulacije bez stalnog udara zraka u sluznicu i mišiće.

    Dobro je i smanjiti brzinu rada tijekom noći. Najjača brzina može biti korisna dok se soba pokušava rashladiti prije spavanja, ali za cijelu noć često je dovoljna slabija postavka. Ako ventilator ima opciju okretanja, bolje je da zrak kruži nego da stalno udara u isto mjesto.

    Prije spavanja treba očistiti lopatice i zaštitnu mrežicu. Na njima se često skuplja prašina koju ventilator zatim širi po sobi. To je osobito važno u kućama s kućnim ljubimcima, tepisima, otvorenim prozorima ili osobama koje imaju alergije.

    Još jedna korisna navika je provjetriti prostor u pravo vrijeme. Ako je vani navečer ili rano ujutro hladnije nego u stanu, tada ima smisla otvoriti prozore i koristiti ventilator za izmjenu zraka. No ako je vani još uvijek jako vruće, otvoren prozor i ventilator mogu samo ubacivati topao zrak, prašinu i pelud.

    Ventilator ne treba usmjeravati prema mokroj kosi, znojnom vratu ili izravno prema djetetu. Kod djece je bolje rashladiti prostor, koristiti laganu odjeću i paziti da zrak ne puše stalno u njih. Mala djeca teže sama prilagode položaj ako im nešto smeta tijekom spavanja.

    Ako se budite s iritacijom grla, suhim očima, kašljem ili začepljenim nosom, pokušajte nekoliko noći promijeniti položaj ventilatora. Odmaknite ga od kreveta, okrenite prema zidu, smanjite brzinu i očistite prašinu. Ako se simptomi smanje, vjerojatno vam nije smetao ventilator sam po sebi, nego način na koji ste ga koristili.

    Dobro je paziti i na vlagu u prostoru. Previše suh zrak može pojačati nadražaj, dok previše vlage pogoduje plijesni i grinjama. NICE u preporukama o kvaliteti zraka u domu posebno ističe da su osobe s astmom, alergijama i kroničnim bolestima osjetljivije na lošu kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima.

    Najjednostavnije pravilo glasi: ventilator smije raditi noću, ali ne bi trebao cijelu noć puhati ravno u vas. Treba ga redovito čistiti, koristiti umjereno, ne držati preblizu kreveta i paziti na simptome koje primijetite ujutro.

    Ako nakon spavanja uz ventilator redovito imate kašalj, stezanje u prsima, otežano disanje, jaku začepljenost nosa, pogoršanje astme ili bolove koji se ponavljaju, dobro je razgovarati s liječnikom. Tada problem možda nije samo u ventilatoru, nego u alergijama, dišnim tegobama ili uvjetima u prostoriji.

    Ventilator može biti spas tijekom vrućih noći, ali nije potpuno bez posljedica za svakoga. Najviše smeta kada je prljav, preblizu, prejak ili usmjeren izravno u tijelo. Uz malo opreza može rashladiti prostor i pomoći spavanju, bez jutarnjeg grebanja u grlu, ukočenog vrata i osjećaja da ste se probudili umorniji nego što ste zaspali.

    Google Želite još ovakvog sadržaja? Dodajte Lika online među omiljene izvore na Googleu.