Iako na hrvatskom tržištu rada trenutačno participira oko 36.000 umirovljenika, u praksi se još uvijek pojavljuju brojne nedoumice oko njihovih radničkih prava. Česti su slučajevi u kojima poslodavci pokušavaju uvjeriti umirovljenike angažirane na pola radnog vremena kako nemaju pravo na bolovanje ili godišnji odmor, što je u potpunoj suprotnosti s važećim zakonskim propisima.
Pravna struka jasno naglašava kako svaki radnik, bez obzira na to ima li ugovor na određeno ili neodređeno vrijeme te radi li puno ili nepuno radno vrijeme, ostvaruje pravo na naknadu plaće za razdoblja opravdane odsutnosti. Bolest se prema zakonu smatra opravdanim razlogom, a procedura je identična kao i za sve ostale zaposlenike. Umirovljenik se u slučaju bolesti mora javiti svom obiteljskom liječniku, o tome odmah obavijestiti poslodavca te mu najkasnije u roku od tri dana dostaviti službenu liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad.
Ključna promjena koja je olakšala položaj starijih radnika dogodila se izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Dok su ranije poslodavci sami snosili cijeli trošak bolovanja za osobe starije od 65 godina, ta je granica sada pomaknuta na 70 godina života. U praksi to znači da do 42. dana bolovanja naknadu isplaćuje poslodavac, dok od 43. dana teret prelazi na HZZO. Tek nakon navršene 70. godine života trošak dugotrajnog bolovanja ponovno u potpunosti pada na teret poslodavca.
Možda će vas zanimati
Uz prava na bolovanje, važno je istaknuti i nove mogućnosti koje donosi 2026. godina. Korisnici starosnih mirovina koji se nakon 65. godine zaposle na više od polovice punog radnog vremena sada imaju pravo na istovremenu isplatu polovice svoje mirovine. Ova se mogućnost proširila na širok krug osiguranika, uključujući obrtnike i osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti, čime se dodatno potiče ostanak starije populacije u svijetu rada uz punu zaštitu njihovih radnopravnih interesa.
L.O.
