Ljetne vrućine ne ovise samo o broju koji pokazuje termometar. Dva dana s istom temperaturom mogu se osjećati potpuno različito, a razlog je vlaga u zraku. Kada je zrak suh, tijelo se lakše hladi znojenjem. Kada je zrak vlažan, znoj teže isparava s kože, pa se tijelo sporije hladi i brže ulazi u stanje toplinskog stresa.
Zbog toga meteorolozi sve češće naglašavaju indeks topline, odnosno temperaturu “kako je tijelo osjeća”. On ne uzima u obzir samo temperaturu zraka, nego i relativnu vlažnost. Upravo ta kombinacija može biti opasnija od same vrućine jer čovjek ima dojam da je vani znatno toplije nego što pokazuje termometar.
Primjerice, temperatura od oko 32 stupnja Celzijeva uz visoku vlažnost zraka može se tijelu činiti kao više od 40 stupnjeva. To je velika razlika, osobito za starije osobe, kronične bolesnike, djecu, radnike na otvorenom i sve koji dulje borave na suncu ili u slabo rashlađenim prostorima.
Problem je u tome što se tijelo prirodno hladi isparavanjem znoja. Kada se znoj zadržava na koži i ne isparava dovoljno brzo, hlađenje postaje neučinkovito. Srce i krvne žile tada rade pod većim opterećenjem, a organizam pokušava održati normalnu tjelesnu temperaturu. Ako to traje predugo, mogu se pojaviti dehidracija, grčevi, iscrpljenost, vrtoglavica, glavobolja, mučnina i drugi znakovi toplinskog opterećenja.
Toplinska iscrpljenost nije bezazlena. Ako se osoba ne skloni na hladnije mjesto, ne rashladi i ne nadoknadi tekućinu, stanje se može pogoršati. Najopasniji oblik je toplinski udar, kod kojeg tijelo više ne uspijeva regulirati temperaturu. Tada se mogu javiti smetenost, gubitak svijesti, napadaji i ozbiljno ugrožavanje života.
Znanstvenici pritom upozoravaju da današnji način računanja indeksa topline ima svoja ograničenja. Izvorni modeli nastali su u vrijeme kada ekstremno vrući i vlažni dani nisu bili toliko česti kao danas. Kod vrlo visokih temperatura i visoke vlage neki stručnjaci smatraju da službene procjene mogu podcijeniti stvarni osjećaj topline i opterećenje za ljudsko tijelo.
To je posebno važno jer toplinski valovi postaju sve dulji i intenzivniji. Kada se visoke temperature zadrže danima, tijelo nema dovoljno vremena za oporavak, osobito ako ni noći ne donose značajno osvježenje. U takvim uvjetima rizik ne raste samo za ljude koji rade na otvorenom, nego i za one koji žive u stanovima bez klime, u gradovima s puno betona ili u prostorima koji se tijekom dana jako zagrijavaju.
Zato se tijekom vrućih i vlažnih dana ne treba oslanjati samo na temperaturu u prognozi. Ako meteorolozi najavljuju visok indeks topline, tijelo će vrućinu osjećati znatno jače. Tada treba izbjegavati najtopliji dio dana, smanjiti fizički napor, boraviti u hladu ili rashlađenom prostoru i redovito piti vodu.
Posebno treba paziti na starije susjede, malu djecu, osobe s kroničnim bolestima i ljude koji nemaju pouzdano rashlađivanje prostora. Kod njih se posljedice vrućine mogu razviti brže nego što okolina primijeti.
Važno je obratiti pozornost i na rane znakove problema. Grčevi, jaka žeđ, slabost, glavobolja, vrtoglavica, mučnina, ubrzano disanje ili neobična smetenost znak su da tijelo više ne podnosi vrućinu dobro. U tom slučaju osobu treba skloniti iz topline, rashladiti, ponuditi joj vodu ako je pri svijesti i pratiti stanje. Ako se pojave zbunjenost, gubitak svijesti ili ozbiljno pogoršanje, potrebno je odmah zatražiti hitnu medicinsku pomoć.
Ljeti zato nije dovoljno pitati koliko je stupnjeva. Jednako je važno pitati koliko je vlažno i koliko ta kombinacija opterećuje tijelo. Upravo indeks topline pokazuje ono što termometar sam ne može: koliko je vrućina doista opasna za čovjeka.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
