Neki ljudi dožive vrlo duboku starost, a pritom dugo ostanu bez ozbiljnijih zdravstvenih tegoba. Znanstvenici sada vjeruju da bi dio objašnjenja mogao biti zapisan u njihovoj DNK.
Novo istraživanje predstavljeno na godišnjoj konferenciji Europskog društva za humanu genetiku usmjerilo se na obitelji u kojima se dugovječnost prenosi kroz više generacija. Istraživači su analizirali genome 212 skupina braće i sestara iz dugovječnih obitelji uključenih u Leiden Longevity Study, jednu od poznatih studija o zdravom starenju.
Cilj nije bio pronaći jedan “gen dugog života”, nego rijetke genetske varijante koje bi mogle pomoći objasniti zašto neke obitelji žive dulje i zdravije od prosjeka.
Možda će vas zanimati
Znanstvenici su identificirali četiri genomske regije povezane s dugovječnošću, a zatim su potragu suzili na stotine gena i izdvojili 12 rijetkih varijanti koje bi mogle imati ulogu u zdravom starenju.
Posebnu pažnju privukla je varijanta u genu CGAS, odnosno putu cGAS-STING, koji je važan za imunološki odgovor organizma. Taj sustav pomaže tijelu da prepozna oštećenja i opasnost, ali ako je previše aktivan, može poticati kroničnu upalu.
A upravo se kronična upala sve češće povezuje sa starenjem i bolestima koje se javljaju u starijoj dobi. Istraživači su uočili da bi rijetka varijanta gena CGAS mogla ublažiti pretjerani upalni odgovor, a da pritom ne isključi važne obrambene mehanizme organizma.
Drugim riječima, kod nekih dugovječnih osoba imunološki sustav možda reagira smirenije i učinkovitije. To bi moglo pomoći tijelu da se lakše nosi s oštećenjima stanica i uspori procese povezane sa starenjem.
Znanstvenici su također naveli da je ova varijanta povezana sa smanjenim signalima upale i manjim znakovima staničnog starenja u laboratorijskim analizama. To ne znači da je pronađen lijek protiv starenja, ali pokazuje jedan mogući biološki mehanizam zbog kojeg neke obitelji imaju iznimno dug i zdrav životni vijek.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da je riječ o ranoj fazi istraživanja. Rezultati su zasad objavljeni kao preprint, što znači da još nisu prošli potpunu znanstvenu recenziju u časopisu. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se potvrdilo koliki je stvarni učinak ovih varijanti na dugovječnost.
Istraživači planiraju nastaviti ispitivanja, uključujući modele koji mogu pokazati kako promjene u ovom genu utječu na starenje organizma.
Još tema koje vrijedi pročitati
Ovo istraživanje ne znači da je dug život određen samo genima. Na zdravlje i životni vijek snažno utječu i prehrana, kretanje, san, stres, okoliš, zdravstvena skrb i životne navike. No kod osoba koje dožive duboku starost bez većih bolesti genetika bi mogla imati važniju ulogu nego što se ranije pretpostavljalo.
Najvažnija poruka istraživanja jest da dugovječnost nije samo pitanje broja godina, nego i zdravih godina života. Ako znanstvenici bolje razumiju zašto neke obitelji stare sporije i zdravije, to bi u budućnosti moglo pomoći u razvoju novih pristupa prevenciji bolesti povezanih sa starenjem.
