Poslodavcima koji opetovano koriste neprijavljeni rad prijete strože sankcije. Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić predstavio je u Saboru izmjene Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, kojima se uvodi nova novčana sankcija od 8.000 eura po neprijavljenom radniku.
Nova kazna odnosila bi se na poslodavce kod kojih se treći put u razdoblju od tri godine utvrdi neprijavljeni rad. Time se, uz postojeće sankcije od 2.650 i 6.630 eura, dodatno pooštrava sustav kažnjavanja onih koji ponavljaju prekršaj.
Ružić je u Saboru poručio da je neprijavljeni rad nedopustiva pojava protiv koje će se Vlada boriti svim raspoloživim sredstvima. Istaknuo je da Hrvatska trenutačno bilježi rekordno nisku nezaposlenost, 1,74 milijuna osiguranika i rekordno visoku zaposlenost, zbog čega, prema njegovim riječima, nema opravdanja za rad na crno.
Izmjenama se mijenjaju i pravila vezana uz takozvanu crnu listu poslodavaca kod kojih je Državni inspektorat utvrdio neprijavljeni rad. Razdoblje javne objave skraćuje se sa šest godina na jednu godinu, ali se istodobno pooštravaju posljedice za poslodavce koji se nađu na listi.
Poslodavci koji budu na crnoj listi neće moći koristiti mjere aktivne politike zapošljavanja. Ministar je pojasnio i da poslodavac kod kojeg je utvrđen neprijavljeni radnik ima rok od 15 dana da ga prijavi kako ne bi završio na toj listi.
Uvodi se i ubrzani postupak brisanja s crne liste. Ministarstvo će morati provesti brisanje u roku od tri dana od zaprimanja zahtjeva, uz dokaz o uplati naloženog iznosa. To se, međutim, neće odnositi na slučajeve trećeg i svakog sljedećeg utvrđenja neprijavljenog rada, kao ni na slučajeve pravomoćne sudske odluke kojom je rješenje poništeno ili oglašeno ništavim.
Jedna od novina odnosi se i na poslodavce koji zapošljavaju državljane trećih zemalja. Neprijavljenim radom neće se smatrati rad nakon isteka dozvole ako je zahtjev za produljenje dozvole podnesen prije isteka njezina važenja, u skladu s propisima koji uređuju boravak i rad stranaca.
U zakon se uvodi i obvezna prijava radnika na mirovinsko osiguranje do punog radnog vremena ako radnik već radi kod drugog poslodavca u nepunom radnom vremenu.
Proširuje se i JEER sustav, odnosno Jedinstvena elektronička evidencija rada. Taj se sustav širi i na druge djelatnosti, a ne samo na digitalne radne platforme. Prema najavama, trebao bi omogućiti pregled radnika u realnom vremenu i jasnije praćenje kojem poslodavcu radnik pripada.
U saborskoj raspravi oporba je upozoravala na potrebu boljeg inspekcijskog nadzora i pitanje ima li dovoljno inspektora za učinkovitu provedbu. Ružić je odgovorio da se dosad pokazala djelotvornost Državnog inspektorata te naveo da se na crnoj listi trenutačno nalazi 707 poslodavaca.
Izmjene zakona tako donose strože kazne za poslodavce koji ponavljaju neprijavljeni rad, ali i određene korekcije sustava za one koji isprave nepravilnosti i prijave radnike u propisanom roku.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
