Astronomi su prvi put otkrili tanku atmosferu oko malog nebeskog tijela u vanjskom dijelu Sunčeva sustava, i to oko objekta za koji se ranije smatralo da je premalen da bi mogao zadržati atmosferu.
Kako piše CNN, riječ je o transneptunskom objektu poznatom kao (612533) 2002 XV93, koji se nalazi u Kuiperovu pojasu, dalekom području iza orbite Neptuna. U tom se dijelu Sunčeva sustava nalaze tisuće ledenih i kamenitih tijela, ostataka iz vremena njegova nastanka prije otprilike 4,5 milijardi godina.
Najpoznatiji objekt tog područja je Pluton, patuljasti planet koji ima tanku atmosferu. No manji objekti u Kuiperovu pojasu uglavnom se nisu smatrali dovoljno masivnima da bi mogli zadržati atmosferu, zbog slabe gravitacije i iznimno niskih temperatura.
Možda će vas zanimati
Novo otkriće zato je iznenadilo astronome. Objekt 2002 XV93 širok je oko 500 kilometara, dok Pluton ima promjer od 2377 kilometara. Unatoč svojoj maloj veličini, oko njega je uočena vrlo rijetka atmosfera.
Do otkrića je došao tim koji vodi dr. Ko Arimatsu s Nacionalnog astronomskog opservatorija Japana. Znanstvenici su u siječnju 2024. promatrali trenutak kada je 2002 XV93, gledano iz Japana, prošao ispred udaljene sjajne zvijezde. Takav događaj naziva se zvjezdana okultacija i astronomima omogućuje proučavanje udaljenih i malih objekata koje je inače vrlo teško detaljno promatrati.
Da objekt nema atmosferu, svjetlost zvijezde naglo bi nestala i zatim se ponovno pojavila. No u ovom slučaju svjetlost je postupno blijedjela, što je znanstvenicima bio znak da je oko objekta prisutan tanak sloj plina koji savija svjetlost zvijezde.
Prema izračunima istraživača, atmosfera objekta 2002 XV93 ima gustoću oko pet do deset milijuna puta manju od Zemljine atmosfere. Iako je iznimno rijetka, njezino postojanje moglo bi promijeniti način na koji znanstvenici promatraju male objekte u Kuiperovu pojasu.
Zasad postoje dvije moguće teorije o tome kako je atmosfera nastala. Prema jednoj, mogla bi biti posljedica kriovulkanske aktivnosti, odnosno ispuštanja plinova poput metana, dušika ili ugljikova monoksida iz unutrašnjosti ledenog tijela. Druga mogućnost je da je neki drugi objekt udario u 2002 XV93 i oslobodio plinove iz njegovih podzemnih slojeva.
Ako je atmosfera nastala zbog udara, mogla bi trajati samo nekoliko stotina godina. Ako se pak obnavlja unutarnjom aktivnošću objekta, mogla bi opstati znatno dulje.
Buduća promatranja trebala bi pomoći u odgovoru na to pitanje. Astronomi će pokušati pratiti nove zvjezdane okultacije, a u istraživanju bi mogao pomoći i svemirski teleskop James Webb, koji bi mogao otkriti sastav atmosfere i moguće tragove metana ili ugljikova monoksida.
Otkriće je posebno važno jer pokazuje da Kuiperov pojas možda nije tako mirno i “mrtvo” područje kako se nekad mislilo. Iako se nalazi na rubu Sunčeva sustava, daleko od Sunca, ondje bi se i dalje mogli odvijati procesi koji pokazuju da su mala ledena tijela aktivnija nego što se pretpostavljalo.
Znanstvenik Scott S. Sheppard iz Carnegie Institution for Sciencea, koji nije sudjelovao u istraživanju, ocijenio je otkriće iznimno zanimljivim. Prema njegovim riječima, smatralo se da su objekti poput 2002 XV93 premali da bi imali atmosferu, no novi rezultati pokazuju da to nije točno.
Ovo otkriće otvara novo pitanje za astronome: je li 2002 XV93 rijetka iznimka ili u Kuiperovu pojasu postoji još malih objekata s tankim atmosferama koje tek treba otkriti.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
