Najnovije višegodišnje istraživanje provedeno od 2021. do 2024. godine donijelo je važne spoznaje o prisutnosti i stanju algi parožina u jezerskom sustavu Nacionalnog parka Plitvička jezera. Riječ je o organizmima koji pripadaju Natura 2000 ciljnom stanišnom tipu 3140 – tvrde oligo-mezotrofne vode s dnom obraslim parožinama (Characeae), a koji su jedan od najpouzdanijih pokazatelja kakvoće i bistrine jezera.
Iako je poznato da su ove alge odavno stanovnici Plitvičkih jezera, posljednja sveobuhvatna analiza prije ove bila je provedena u razdoblju od 1983. do 1988. godine. Tada je zabilježeno osam vrsta parožina, u svim jezerima osim jezera Vir. Novo istraživanje obuhvatilo je Prošće, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko i Malo jezero, Galovac, Gradinsko jezero, Kozjak, Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac te Novakovića brod. U svim tim jezerima ponovno je utvrđeno osam vrsta, sedam iz roda Chara i jedna iz roda Nitella.
Usporedba s podacima iz prošlog stoljeća otkrila je nekoliko značajnih promjena. Zabilježeno je povećanje dubinske granice vegetacije te veća prozirnost vodenog stupca, što upućuje na iznimno povoljne ekološke uvjete. Istodobno je primijećena homogenizacija vegetacije, što je zanimljiv pomak u odnosu na ranije stanje.
Istraživanje potvrđuje da ovaj vrijedni Natura 2000 stanišni tip na Plitvičkim jezerima nije izložen antropogenim pritiscima. U jezera ne dopire alohtoni materijal, šumska vegetacija i otpadlo lišće ne utječu na razvoj parožina, a nije uočen ni obraštaj cijanobakterijama.
Nalazi upućuju na to da je sustav Plitvičkih jezera i dalje jedno od najčišćih i najstabilnijih slatkovodnih područja u Europi, s očuvanim ekološkim procesima koji omogućuju opstanak osjetljivih i ekološki značajnih vrsta poput parožina.
L.O.
