U Hrvatskom saboru održan je okrugli stol pod nazivom „Budućnost paškog sirarstva“, u organizaciji saborskog Odbora za poljoprivredu i Udruge proizvođača Paškog sira. Skup je okupio zastupnike, predstavnike proizvođača, stručnjake Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predstavnike Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Državnog inspektorata, Agencije za plaćanja, strukovnih udruga te predstavnike lokalne samouprave i Zadarske županije.
Otvarajući raspravu, predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir naglasila je širi značaj paškog sira: „Danas ovdje ne razgovaramo samo o paškom siru. Razgovaramo o identitetu, opstanku i budućnosti hrvatskog ruralnog i otočnog prostora. On predstavlja simbol tradicije, znanja i posebnosti našeg prostora“.
Posebno je istaknula važnost proizvoda sa zaštićenim oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla, koji Hrvatskoj donose konkurentsku prednost kroz autentičnost i visoku dodanu vrijednost. „Međutim, potencijal sam po sebi neće biti dovoljan ako proizvođači od njega ne budu imali stvarnu korist. Kao ključne izazove vidim pad proizvodnje ovčjeg mlijeka, nedostatak radne snage, administrativna opterećenja, nepoštene trgovačke prakse, bolesti i štete od divljači“, dodala je.
Možda će vas zanimati
Petir smatra da je nužno sustavno djelovati, od edukacije i savjetodavne potpore do stvaranja pravednijih tržišnih uvjeta i otvaranja javne nabave prema domaćim proizvodima s oznakama kvalitete. Podsjetila je kako je Odbor za poljoprivredu inicirao izmjene Odluke o zelenoj javnoj nabavi, čime je takvim proizvodima osigurana veća prednost u postupcima javne nabave.
Na simboličku i gospodarsku važnost paškog sira upozorila je i Martina Pernar Škunca, predsjednica Udruge proizvođača Paškog sira. „Paško sirarstvo je više od same proizvodnje hrane, ono je priča o kamenu, buri, soli i vrijednom trudu naših ljudi. Riječ je o najnagrađivanijem hrvatskom proizvodu i strateški važnom elementu koji predstavlja dio nacionalnog identiteta“, istaknula je, upozorivši pritom na potrebu pronalaska rješenja za pad proizvodnje ovčjeg mlijeka i jačanja potpore proizvodima s oznakama kvalitete.
Na zabrinjavajuće brojke ukazao je predsjednik Hrvatske mljekarske udruge Zdravko Barać, navodeći da je u posljednjih deset godina izgubljeno oko 100 tisuća ovaca. „Proizvodnja ovčjeg mlijeka pala je s 2,3 milijuna kilograma u 2022. godini na 1,6 milijuna kilograma u 2025., što jasno pokazuje potrebu za povećanjem broja grla i nastavkom potpora“, naglasio je. Kao dodatne izazove istaknuo je visoke ulazne troškove, bolesti, klimatske promjene, starenje uzgajivača i slab interes mladih za bavljenje ovčarstvom.
Profesor Agronomskog fakulteta Samir Kalit upozorio je na administrativna opterećenja i nelojalnu konkurenciju te izostanak sustavne edukacije proizvođača. Smatra da bi smanjenje stope PDV-a na sir na 5 posto, uz potporu sektorskim organizacijama, moglo pridonijeti stabilizaciji proizvodnje i razvoju ruralnih područja.
Profesor Antun Kostelić istaknuo je potrebu boljeg upravljanja štetama od divljači i invazivnih biljnih vrsta. „Važno je bolje upravljati štetama od divljači i invazivnih biljnih vrsta. Paška ovca je otporna na vremenske ekstreme, ali ne i na bolesti. Potrebno je unaprijediti uzgojno-selekcijski rad i osigurati stručnu pomoć uzgajivačima, a također predlažem ulaganje u Centar za razvoj ovčarstva na Pagu“, naglasio je.
Dragan Solić iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu pozvao je proizvođače na češće korištenje oznake „Hrana hrvatskih farmi“, dok je Željana Brkić iz Državnog inspektorata izvijestila da je u devet provedenih nadzora utvrđeno pet nepravilnosti, od čega su četiri bile povezane sa zlouporabom naziva u ugostiteljstvu.
O potrebi snažnijeg povezivanja poljoprivrede i turizma govorila je Dijana Katica iz udruge „Klub članova selo“, predloživši uspostavu tematske rute „Ceste paškog sira“ te poticanje mladih proizvođača na otvaranje kušaonica i smještajnih kapaciteta. Gradonačelnik Novalje Ivan Dabo upozorio je na štete koje uzrokuju čagljevi te predložio da se ovčarska proizvodnja uvrsti među iznimno osjetljive sektore.
Još tema koje vrijedi pročitati
Na kraju skupa ravnatelj Agencije za plaćanja Nikola Dolački najavio je isplatu izravnih plaćanja do 1. travnja te naveo da će oko 60 milijuna eura iz natječaja biti usmjereno prema stočarskom sektoru, što bi trebalo pružiti dodatni poticaj proizvođačima u izazovnom razdoblju.
L.O.
