Mirovinski jaz u Hrvatskoj: Pula na vrhu po primanjima, Gospić na samom dnu

Hrvatski mirovinski sustav u 2025. godini obuhvaća oko 1,22 milijuna umirovljenika, od kojih je velika većina, točnije njih 1.132.070, svoje pravo ostvarila prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO). Struktura korisnika pokazuje jasnu dominaciju starosnih mirovina koje prima 857.992 građana. Obiteljsku mirovinu koristi 187.730 osoba, dok se invalidskom mirovinom služi 86.348 umirovljenika. Unatoč velikom broju korisnika, podaci o prosječnim iznosima otkrivaju duboke razlike u standardu života ovisno o mjestu stanovanja.

Prosječna mirovina prema ZOMO-u u 2025. godini iznosila je 561 euro, no tek se četiri velika grada mogu pohvaliti prosjekom koji premašuje tu brojku. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), titulu grada s najvišim mirovinama nosi Pula, gdje umirovljenici u prosjeku primaju 614 eura. Slijedi je Rijeka sa 603 eura, dok se glavni grad Zagreb nalazi na trećem mjestu s prosjekom od 589 eura. Split s 575 eura također ostaje iznad državnog prosjeka, dok mu se Dubrovnik s 558 eura sasvim približio.

Na suprotnoj strani ljestvice nalaze se gradovi u kojima su mirovine drastično niže, a razlika između najviše i najniže gradske mirovine iznosi značajnih 142 eura. Najteža je situacija u Gospiću, gdje prosječna primanja iznose tek 472 eura, što je jedini gradski prosjek ispod granice od 500 eura uz Požegu, u kojoj umirovljenici dobivaju 499 eura. Nešto bolja, ali i dalje zabrinjavajuća situacija je u Sisku, gdje prosječna mirovina doseže tek 504 eura.

Kada se podaci analiziraju na razini županija, Grad Zagreb čvrsto drži vodeću poziciju s prosjekom od 738 eura. Primorsko-goranska županija sa 673 eura i Istarska sa 652 eura prate trend u kojem su razvijenija područja i obala u znatno boljem položaju od ostatka zemlje.

Najmanja županijska primanja zabilježena su u Međimurskoj županiji, gdje prosječna mirovina iznosi skromnih 522 eura. Slijedi Ličko-senjska županija s 531 eurom te Virovitičko-podravska županija u kojoj umirovljenici u prosjeku preživljavaju s 542 eura mjesečno. Ovi podaci još jednom potvrđuju da geografski položaj uvelike određuje ekonomsku sudbinu hrvatskih građana u trećoj životnoj dobi.