U Hrvatskoj danas živi oko 350 tisuća osoba koje boluju od nekog oblika kronične bubrežne bolesti, a da pritom golema većina njih uopće nije svjesna svojega zdravstvenog stanja. Liječnici neumorno upozoravaju kako su pravodobna dijagnostika i dva iznimno pristupačna testa ključni za izbjegavanje porazne statistike prema kojoj u našoj zemlji godišnje od posljedica ove bolesti umre gotovo 900 ljudi. Povodom Svjetskog dana bubrega, na zagrebačkom Cvjetnom trgu organizirana je javnozdravstvena akcija tijekom koje su građani provjeravali razinu šećera u krvi i krvni tlak, što su ujedno i prvi koraci u prepoznavanju rizika za razvoj ove teške bolesti koja pogađa do 12 posto odrasle populacije.
Opasnost skrivena iza izostanka ranih simptoma
Najveći izazov u borbi protiv kroničnog zatajenja bubrega jest činjenica da bolest u svojim ranim stadijima ne uzrokuje nikakvu bol niti jasne fizičke smetnje. Mario Laganović, pročelnik Zavoda za nefrologiju KB Merkur, ističe kako se simptomi poput povišenoga tlaka, oticanja nogu, podbuhlosti lica ili opće slabosti javljaju tek kada je funkcija organa već ozbiljno narušena. U tim je trenucima medicinska pomoć i dalje moguća, ali su njezini dometi znatno manji nego u slučajevima kada se bolest otkrije na vrijeme. Upravo zato struka naglašava važnost preventivnih pregleda, osobito za osobe s obiteljskom poviješću bolesti ili one koje već boluju od dijabetesa i hipertenzije.
Jednostavna dijagnostika dostupna svakom pacijentu
Unatoč ozbiljnosti situacije, rješenje za rano otkrivanje oštećenja vrlo je jednostavno, brzo i financijski pristupačno. Postoje dva osnovna testa, jedan iz krvi i jedan iz mokraće, koji mogu precizno pokazati u kakvom se stanju nalaze bubrezi prije nego što se pojave bilo kakve trajne posljedice. Danas su pacijentima na raspolaganju i novi, moderni lijekovi koji mogu učiniti mnogo u usporavanju napredovanja bolesti, pod uvjetom da se terapija započne pravodobno. Svi potrebni alati za dijagnostiku dostupni su u hrvatskom zdravstvenom sustavu, pa je ključni korak na samim građanima koji bi trebali osvijestiti potrebu za redovitim kontrolama.
Promjena životnih navika kao najbolja prevencija
Osim medicinskih testova, očuvanje zdravlja bubrega uvelike ovisi o svakodnevnim odlukama pojedinca i kontroli čimbenika rizika. Redovito praćenje razine šećera u krvi i održavanje krvnoga tlaka unutar granica normale temelj su prevencije, no važnu ulogu igraju i zdrava prehrana te dovoljan unos tekućine. Iako je dio građana na javne preglede stigao s određenom dozom treme, poruka liječnika ostaje optimistična jer se uz pravu informaciju i disciplinu crne brojke o smrtnosti mogu značajno smanjiti. Zdravlje bubrega ne smije biti zanemareno samo zato što ono ne šalje glasne signale sve dok situacija ne postane kritična.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
