Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić predstavio je na konferenciji za medije opsežan paket izmjena Zakona o lovstvu te niz podzakonskih akata koji prethode objavi na portalu e-Savjetovanja. Nove zakonske odredbe usmjerene su na transformaciju lovstva iz isključivo komercijalne djelatnosti u održiv sustav koji primarno štiti biološku raznolikost i potiče ruralni razvoj.
Ključne promjene uključuju povećanje minimalne površine privatnih lovišta na tisuću hektara radi osiguravanja biološke održivosti, dok se trajanje zakupa produljuje s deset na dvadeset godina kako bi se zakupci motivirali na dugoročna ulaganja. Poseban značaj ima i nova raspodjela prihoda od naknada, prema kojoj će županije ubuduće dobivati šezdeset umjesto dosadašnjih dvadeset posto sredstava, uz istodobno davanje prednosti lokalnim udrugama pri zakupu.
U sklopu mjera za zaštitu biljne proizvodnje, ministar je predstavio sustavan Program potpore za suzbijanje sredozemne voćne muhe u Dubrovačko-neretvanskoj županiji za razdoblje od 2026. do 2028. godine. Za ovu je namjenu iz državnog proračuna osiguran milijun eura godišnje, a model se temelji na preporukama Agromediteranskog fakulteta u Splitu.
Možda će vas zanimati
Program daje prednost nekemijskim metodama, poput masovnog ulova pomoću lovki i sanitacijskih mjera koje provode lokalni timovi, čime se nastoji smanjiti uporaba pesticida i ojačati konkurentnost neretvanskih agruma. Potpore će se dodjeljivati kao bespovratna sredstva po hektaru izravno poljoprivrednicima i jedinicama lokalne samouprave.
Značajne promjene donosi i novi Pravilnik o provedbi intervencija iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike, kojim se na raspolaganje stavlja više od 163 milijuna eura kroz sektorske natječaje.
Ministarstvo uvodi niz novosti u kriterijima odabira, pa će tako mladi poljoprivrednici te, po prvi put u hrvatskoj praksi, žene nositeljice poljoprivrednih gospodarstava ostvarivati za petnaest posto viši intenzitet potpore. Fokus je stavljen na sektore voćarstva, vinogradarstva, maslinarstva i stočarstva, uz snažan naglasak na energetsku održivost i ubrzanje administrativnih procedura kako bi sredstva što brže došla do krajnjih korisnika.
Resor ribarstva u 2026. godini bilježi značajan porast ribolovnih mogućnosti, posebno u segmentu ulova igluna i plavoperajne tune. Zahvaljujući uspješnoj razmjeni kvota s Grčkom i Italijom, hrvatskim je ribarima osigurano ukupno 63,74 tone igluna, što je znatno više od prvotne nacionalne kvote.
Istodobno, nacionalna kvota za tunu iznosi 1.238,13 tona, od čega je dvjesto tona rezervirano za udičarski ribolov. Novi pravilnici omogućuju pravedniju raspodjelu, uvodeći javne natječaje za manja plovila u priobalnom ribolovu te povezujući dozvole za igluna s mogućnošću dodjele kvota za ciljani ulov tune, čime se dodatno osnažuje položaj malih obalnih ribara.
