Broj registriranih traktora u Republici Hrvatskoj nastavlja svoj kontinuirani višegodišnji rast, dosegnuvši prošle godine impresivnu brojku od 152.593 vozila. Prema najnovijim podacima Centra za vozila Hrvatske (CVH), ovo povećanje od preko pet i pol tisuća vozila u odnosu na prethodnu godinu jasno ukazuje na stalnu potrebu za modernizacijom poljoprivrede, ali i na promjene u samoj definiciji radnih strojeva. Važno je naglasiti kako ova statistika više ne obuhvaća isključivo tradicionalne strojeve, već značajan udio u kategoriji sada zauzimaju i popularni quadovi, kojih je registrirano više od četrnaest tisuća.
Kontinentalna Hrvatska kao središte mehanizacije
Unatoč uvriježenom mišljenju da bi slavonske ravnice trebale dominirati po broju mehanizacije, službeni podaci na sam vrh ljestvice postavljaju Zagrebačku županiju s gotovo petnaest tisuća registriranih jedinica. U stopu je prati Bjelovarsko-bilogorska županija, dok treće mjesto zauzima Varaždinska županija, čime se potvrđuje snažna poljoprivredna aktivnost sjeverozapadnog dijela zemlje. Na drugom kraju spektra nalaze se Dubrovačko-neretvanska i Šibensko-kninska županija s najmanjim brojem traktora, što je sasvim logična posljedica konfiguracije terena i usmjerenosti tih regija prema turizmu, a manje prema ekstenzivnoj ratarskoj proizvodnji.
Možda će vas zanimati
Desetljeće stalnog rasta i utjecaj novih trendova
Analiza kretanja registracija od 2016. do 2025. godine otkriva fascinantan podatak o neprekinutom usponu. Prije deset godina broj evidentiranih vozila iznosio je oko 114 tisuća, da bi se kroz godine sustavno penjao do današnjeg rekorda. Luka Dorić iz Centra za vozila Hrvatske ističe kako se unutar ovog trenda krije i sve veća popularnost quadova, koji su se zahvaljujući svojoj svestranosti prometnuli u nezaobilazan dio voznog parka radnih strojeva. Iako ih često viđamo u turističke svrhe, njihova klasifikacija značajno pridonosi ukupnoj statistici rasta mehanizacije na terenu.
Snaga motora i starost voznog parka
Kada se promotri raspodjela prema snazi motora, postaje jasno da se hrvatsko selo i dalje najviše oslanja na strojeve srednje snage, točnije u rasponu od 21 do 51 kilovata. Ovakvi podaci savršeno ocrtavaju strukturu domaćih gospodarstava koja su pretežito manja ili srednja, pa im gigantski traktori od preko 200 kilovata, kojih je u cijeloj zemlji tek nekoliko stotina, jednostavno nisu praktični ni isplativi. Zanimljiv je i podatak o prosječnoj starosti rabljenih vozila koja iznosi preko 29 godina, što je jasan dokaz nevjerojatne izdržljivosti stare garde strojeva. Čini se da naši poljoprivrednici itekako znaju cijeniti veterane koji su nerijetko stariji od samih vlasnika, a koji uz redovito održavanje i dalje vjerno služe na hrvatskim brazdama.
| Županije | Broj registriranih vozila |
|---|---|
| Zagrebačka | 14.694 |
| Bjelovarsko-bilogorska | 14.601 |
| Varaždinska | 13.021 |
| Osječko-baranjska | 11.717 |
| Koprivničko-križevačka | 10.865 |
| Karlovačka | 10.315 |
| Krapinsko-zagorska | 9.920 |
| Sisačko-moslavačka | 9.793 |
| Virovitičko-podravska | 9.227 |
| Brodsko-posavska | 7.034 |
| Vukovarsko-srijemska | 6.988 |
| Požeško-slavonska | 6.098 |
| Istarska | 5.772 |
| Međimurska | 5.605 |
| Grad Zagreb | 3.931 |
| Ličko-senjska | 3.442 |
| Splitsko-dalmatinska | 2.759 |
| Primorsko-goranska | 2.624 |
| Zadarska | 1.998 |
| Šibensko-kninska | 634 |
| Dubrovačko-neretvanska | 617 |
