Nova karta ECMWF-a ponovno je pojačala signal za osjetniji prodor hladnijeg zraka prema srednjoj i istočnoj Europi krajem travnja. Na prikazu anomalije temperature na 850 hPa, odnosno na visini od približno 1500 metara, vidi se izražena jezgra hladnog zraka koja se iz smjera sjevera i sjeveroistoka spušta prema Poljskoj, Ukrajini, Bjelorusiji i dijelu Balkana, dok se Hrvatska zasad nalazi više na rubu tog prodora nego u njegovu središtu.
To u praksi znači da postoji realan signal za promjenu vremena i pad temperature krajem idućeg tjedna, ali ne i dovoljno čvrsta potvrda za scenarij ozbiljnijeg zimskog povratka u većem dijelu Hrvatske. Ovakve karte ne prikazuju temperaturu pri tlu, nego odstupanje temperature u višim slojevima atmosfere u odnosu na klimatološki prosjek, pa ih treba tumačiti oprezno. Hoće li zahlađenje biti izraženije i hoće li donijeti mješovite oborine ili snijeg, uvelike će ovisiti o konačnom položaju ciklone i oborinskih zona u danima pred nama.
Možda će vas zanimati
Trenutačne prognoze za Hrvatsku ipak ne upućuju na pravi arktički udar. U Zagrebu se do subote očekuje postupno zatopljenje do oko 24 Celzijeva stupnja, nakon čega u ponedjeljak slijedi pad na oko 15 stupnjeva. U Gospiću se do vikenda očekuje porast temperature do oko 22 stupnja, a početkom novog tjedna vrijednosti bi se trebale spuštati prema 18 stupnjeva. Na Jadranu je signal zahlađenja još slabiji pa se u Splitu i početkom idućeg tjedna i dalje očekuju dnevne temperature oko 20 do 23 stupnja.
Drugim riječima, za Hrvatsku je u ovom trenutku najizgledniji scenarij osjetnog osvježenja nakon toplijeg razdoblja, uz mogućnost promjenjivijeg vremena, pojačanog sjevernog ili sjeveroistočnog vjetra te lokalno nestabilnijih prilika. Snijeg se zasad može ozbiljnije spominjati ponajprije za planinska područja i najhladnije dijelove unutrašnjosti, dok za nizine još nema dovoljno čvrstih pokazatelja za takav rasplet.
Najveći oprez u ovakvoj situaciji i dalje je opravdan među voćarima i poljoprivrednicima, jer i bez snijega nagli prodor hladnijeg zraka može povećati rizik od vrlo svježih jutara i lokalnog prizemnog mraza, osobito u unutrašnjosti zemlje. Upravo će idući dani dati jasniji odgovor na to hoće li Hrvatska ostati tek na rubu hladnog prodora ili će promjena vremena biti jača nego što sada pokazuju trenutačne prognoze.
