U Hrvatskoj je stupio na snagu novi Pravilnik o boravku državljana trećih zemalja, koji donosi značajne promjene u regulaciji rada i boravka strane radne snage. Ovaj dokument po prvi put na cjelovit način uređuje uvjete za sve strane radnike, uključujući i one angažirane na sezonskim poslovima. Primarni cilj novih odredbi je suzbijanje izrabljivanja radnika te uvođenje jasnijih i strožih pravila u svakodnevnu praksu, čime se nastoji osigurati veća razina pravne sigurnosti za sve dionike na tržištu rada.
Trenutačna statistika ukazuje na veliku ovisnost hrvatskog gospodarstva o stranoj radnoj snazi. Prema službenim podacima, u Republici Hrvatskoj trenutačno boravi više od 105 tisuća stranih radnika s važećim dozvolama. Najveći broj njih dolazi iz Bosne i Hercegovine, Filipina, Nepala i Srbije. Ovi radnici najčešće popunjavaju radna mjesta u turizmu, ugostiteljstvu i graditeljstvu, sektorima koji se već niz godina suočavaju s kroničnim nedostatkom domaće radne snage.
Jedna od najvažnijih novosti koju pravilnik donosi odnosi se na propisane uvjete smještaja, koji su do sada često bili prepušteni slobodnoj procjeni poslodavaca. Od sada će poslodavci morati osigurati standarde koji uključuju funkcionalne instalacije, adekvatne sanitarne čvorove te jasno odvojene prostore za spavanje i pripremu hrane. Definirana je i minimalna kvadratura, pa se tako za jednog radnika mora osigurati najmanje 14 kvadratnih metara, dok se za svaku iduću osobu prostor mora povećati za dodatnih šest kvadrata. Također, postrožena su pravila o maksimalnom broju stanara, pa je primjerice u stanu od 56 kvadratnih metara dopušten boravak najviše osam osoba.
Pravilnik uvodi i važne financijske osigurače kako bi se spriječilo neopravdano umanjenje radničkih primanja. U slučajevima kada poslodavac osigurava smještaj, iznos najamnine ne smije prelaziti 30 posto neto plaće radnika. Važno je naglasiti da se taj iznos ne smije automatski ustezati od plaće bez posjedovanja valjane i jasne dokumentacije. Uz financijsku zaštitu, uvedeni su i stroži zdravstveni zahtjevi. Strani radnici obvezni su priložiti dokaz o obavljenom zdravstvenom pregledu i cijepnom statusu, neovisno o tome planiraju li u Hrvatskoj boraviti kraće ili duže od tri godine. Ova je mjera uvedena prvenstveno radi zaštite javnog zdravlja i smanjenja potencijalnih epidemioloških rizika.
Potreba za donošenjem ovakvog pravilnika proizašla je iz brojnih uočenih nepravilnosti na terenu. Dosadašnji nadzori otkrili su više od deset tisuća različitih prekršaja, što je rezultiralo milijunskim kaznama zbog rada na crno i neadekvatnih uvjeta rada. Novim se pravilima želi uvesti red na tržište rada i osigurati dostojanstven život stranim radnicima koji doprinose hrvatskom gospodarstvu. Iz Ministarstva unutarnjih poslova poručuju kako će stroža kontrola i jasni propisi zaštititi odgovorne poslodavce od nelojalne konkurencije, a radnike od zlouporaba.
