Gubitak radnog mjesta donosi brojne izazove, no sustav socijalne sigurnosti u Hrvatskoj predviđa novčanu pomoć za one koji se nađu u takvoj situaciji. Ipak, pravo na naknadu s burze rada nije automatsko niti pripada svima koji ostanu bez posla. Ono je strogo uvjetovano načinom prestanka radnog odnosa, trajanjem prethodnog radnog staža te poštovanjem administrativnih rokova koje propisuje Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Ključni uvjeti vezani uz razlog prestanka rada
Prvi i najvažniji uvjet za ostvarivanje prava na naknadu jest da radni odnos nije prestao krivnjom ili isključivom voljom samog radnika. To znači da pravo na isplatu imaju osobe koje su dobile otkaz zbog poslovnih razloga, odnosno kao tehnološki višak, ili im je ugovor o radu prestao zbog isteka vremena na koje je bio sklopljen. S druge strane, osobe koje su samoinicijativno dale otkaz ili su otpuštene zbog teške povrede radne obveze u pravilu gube mogućnost primanja naknade. Na ovaj način sustav nastoji zaštititi radnike koji su ostali bez sredstava za život zbog okolnosti na koje nisu mogli utjecati.
Možda će vas zanimati
Radni staž i važnost pravodobne prijave
Osim razloga otkaza, kandidati moraju ispuniti i uvjet prethodnog rada. Opće pravilo nalaže da osoba mora imati najmanje devet mjeseci radnog staža u posljednje dvije godine. Međutim, mlađi radnici imaju nešto blaže kriterije. Prema pisanju portala Dnevnik.hr, osobe mlađe od 30 godina pravo na naknadu mogu ostvariti već sa šest mjeseci staža u istom dvogodišnjem razdoblju. Uz staž, presudan je i trenutak prijave u evidenciju nezaposlenih. Zahtjev se mora podnijeti najkasnije u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa kako bi se ostvarilo pravo na isplatu, što zahtijeva brzu reakciju radnika odmah nakon raskida ugovora.
Trajanje i način izračuna visine naknade
Vrijeme tijekom kojeg će nezaposlena osoba primati pomoć ovisi isključivo o ukupnoj duljini njezina radnog staža. Minimalno trajanje isplate iznosi 90 dana, dok se maksimalno može protegnuti na 450 dana. Iznimka su osobe pred mirovinom kojima se naknada može isplaćivati sve do ponovnog zaposlenja ili ispunjenja uvjeta za odlazak u mirovinu. Visina same naknade temelji se na prosječnoj plaći koju je radnik primao prije gubitka posla. U prvom tromjesečju ona iznosi 60 posto osnovice, u drugom razdoblju od 91. do 180. dana pada na 35 posto, dok se u preostalom vremenu isplaćuje u iznosu od 30 posto osnovice.
Zakonska ograničenja i obveze radnika
Država je propisala i fiksne pragove isplate kako bi se sustav održao stabilnim. Minimalni iznos za osobu koja je radila u punom radnom vremenu iznosi oko 429 eura mjesečno. Maksimalni iznosi su strože ograničeni, pa tako u prvih 90 dana isplata ne može premašiti 1.014 eura, dok se u kasnijim fazama taj iznos spušta na 579, odnosno 507 eura. Važno je naglasiti da primanje naknade nosi i obveze. Korisnik se mora redovito javljati svom savjetniku na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, aktivno tražiti novi posao te prihvaćati prilike koje mu se ponude, jer u protivnom riskira gubitak prava na daljnju pomoć.
Zamka sporazumnog otkaza i savjet stručnjaka
Još tema koje vrijedi pročitati
Poseban oprez potreban je kod potpisivanja sporazumnog raskida ugovora o radu. Budući da takav dokument sugerira da su se obje strane dobrovoljno dogovorile o prekidu suradnje, on obično eliminira pravo na naknadu. Ipak, postoje situacije u kojima se može dokazati da je raskid inicirao poslodavac zbog objektivnih poteškoća u poslovanju. U takvim je slučajevima nužno da u pratećoj dokumentaciji bude jasno navedeno da su razlozi poslovne prirode. Svakome tko se nađe pred potpisivanjem sporazumnog ugovora savjetuje se da se prethodno konzultira s nadležnim službama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kako bi osigurali da njihova prava ne budu ugrožena nejasnim formulacijama u dokumentu.
