Građani koji planiraju kupnju stana ili kuće, ali i oni koji razmišljaju o novom gotovinskom kreditu, sve češće nailaze na strože uvjete banaka. Pravila kreditiranja koja je uvela Hrvatska narodna banka već se vide u praksi, a posebno ih osjećaju građani s prosječnim i nešto višim primanjima.
Kako javlja RTL, osobe s plaćom od 1500 do 2000 eura neto kod stambenih kredita mogu osjetiti da danas mogu dobiti znatno manji iznos nego ranije. Uz to, više nije tako jednostavno financirati cijelu vrijednost nekretnine kreditom, što znači da kupci sve češće moraju imati vlastito učešće.
Stroža pravila uvedena su kako bi se smanjio rizik od prezaduženosti građana i spriječilo prelabavo odobravanje kredita. Kod stambenih kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto, dok je kod nestambenih kredita, poput gotovinskih, granica 40 posto.
To znači da se pri procjeni kreditne sposobnosti ne gleda samo novi kredit koji građanin želi podići, nego i sve postojeće obveze. Ako netko već ima kredit, dopušteni minus, kartične obveze ili druge mjesečne rate, prostor za novo zaduženje može biti znatno manji nego što očekuje.
Kod stambenih kredita važno je i pravilo prema kojem omjer iznosa kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto. U praksi to znači da banka u pravilu neće financirati punu cijenu nekretnine, nego kupac mora imati određeni dio vlastitog novca. Upravo to može biti problem za građane koji imaju solidnu plaću, ali nemaju dovoljno ušteđevine.
Prema podacima koje prenosi Poslovni dnevnik, stroža pravila smanjila su i broj odobrenih gotovinskih kredita. U bankama se bilježi pad u segmentu stambenih i nestambenih kredita, a spominje se i pad kupoprodaje nekretnina. U drugoj polovini 2025. isplaćeno je oko 12 tisuća stambenih kredita, nešto manje nego u prvoj polovini godine, kada ih je bilo oko 13 tisuća.
HNB navodi da su mjere uvedene kako bi se spriječilo ublažavanje kriterija kreditiranja i smanjio rizik od prezaduženosti potrošača. Prema njihovim podacima, nakon uvođenja mjera udio rizičnih stambenih kredita pao je s oko 30 na oko 15 posto, dok se rast gotovinskih kredita usporio.
Kod nestambenih kredita učinak je još izraženiji. U prvoj polovini godine isplaćeno ih je oko 175 tisuća, a u drugoj oko 138 tisuća, što pokazuje da građani teže dolaze do novog zaduženja, osobito ako već imaju postojeće obveze.
Za građane to znači da sama visina plaće više nije dovoljna garancija da će kredit biti odobren u željenom iznosu. Banke sve pažljivije gledaju ukupnu zaduženost, stabilnost primanja, vrijednost nekretnine, postojeće rate i mogućnost otplate u slučaju promjene financijskih okolnosti.
Posebno oprezni trebaju biti oni koji planiraju kupnju nekretnine bez većeg učešća. Čak i ako imaju plaću od 1500 ili 2000 eura, mogu se suočiti s time da im banka odobri manji kredit od očekivanog ili da zatraži veći iznos vlastitih sredstava.
Mjere ostaju na snazi do daljnjega, a iz HNB-a poručuju da se po potrebi mogu ublažiti ili dodatno pooštriti. Za građane koji planiraju zaduženje to znači da bi prije ozbiljnog ulaska u kupnju nekretnine trebali provjeriti stvarnu kreditnu sposobnost, a ne se oslanjati samo na visinu mjesečne plaće.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
