Postoje događaji koji obilježe jedno razdoblje, a postoje i oni koji zauvijek promijene tijek ljudske povijesti. Upravo se jedan takav dogodio 28. lipnja 1914. godine, kada je na ulicama Sarajevo izveden atentat koji će pokrenuti lanac događaja bez presedana.
Toga dana ubijen je austro-ugarski prijestolonasljednik Franz Ferdinand zajedno sa suprugom Sophie, Duchess of Hohenberg. Atentat je izveo Gavrilo Princip, pripadnik revolucionarnog pokreta koji se zalagao za oslobođenje južnoslavenskih naroda od austro-ugarske vlasti.
U tom trenutku malo je tko mogao zamisliti da će nekoliko hitaca ispaljenih na jednom gradskom uglu dovesti do najvećeg rata koji je svijet do tada vidio.
Možda će vas zanimati
Franz Ferdinand toga je jutra stigao u Sarajevo kako bi prisustvovao vojnim aktivnostima i službenom posjetu gradu. Već tijekom vožnje kolonom dogodio se prvi pokušaj atentata kada je na njegov automobil bačena bomba. Eksploziv nije pogodio vozilo u kojem se nalazio nadvojvoda, već je eksplodirao ispod automobila koji je vozio iza njega. Nekoliko osoba je ozlijeđeno, ali je posjet nastavljen.
Nakon službenog prijema odlučeno je da će povorka promijeniti rutu kako bi posjetila ozlijeđene u bolnici. Međutim, zbog nesporazuma vozač je skrenuo u pogrešnu ulicu. Kada je pokušao zaustaviti automobil i krenuti unatrag, vozilo se našlo gotovo ispred Gavrila Principa, koji je iskoristio neočekivanu priliku i iz neposredne blizine ispalio hice.
Franz Ferdinand pogođen je u vrat, a njegova supruga Sophie u trbuh. Oboje su ubrzo podlegli ozljedama.
Iako atentat sam po sebi nije bio jedini uzrok rata, postao je iskra koja je zapalila već dugo pripremano europsko bure baruta.
Početkom 20. stoljeća Europa je bila podijeljena u dva velika vojna saveza. S jedne strane nalazile su se Trojni savez i njihove saveznice, dok su s druge strane bile države okupljene oko Antanta. Brojna politička suparništva, utrka u naoružanju, kolonijalni sukobi i rastući nacionalizam godinama su stvarali napetosti.
Nakon atentata Austro-Ugarska je, uz potporu Njemačka, uputila ultimatum Srbija. Iako je Srbija prihvatila većinu zahtjeva, odbila je nekoliko ključnih točaka koje bi ozbiljno narušile njezin suverenitet.
Još tema koje vrijedi pročitati
Dana 28. srpnja 1914., točno mjesec dana nakon atentata, Austro-Ugarska objavila je rat Srbiji. Uslijedila je lančana reakcija. Rusija je započela mobilizaciju u znak potpore Srbiji, Njemačka je objavila rat Rusiji i Francuskoj, a nakon njemačkog ulaska u Belgiju u rat se uključilo i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Regionalni sukob u samo nekoliko dana prerastao je u globalni rat.
U sljedeće četiri godine ratovao je velik dio svijeta. Sukobi su se vodili diljem Europe, Bliskog istoka, Afrike i na oceanima. Prvi svjetski rat donio je potpuno novu razinu razaranja. Prvi put u velikim razmjerima korišteni su tenkovi, zrakoplovi, podmornice, teški mitraljezi i bojni otrovi.
Posebno su ostale zapamćene rovovske bitke u kojima su vojnici mjesecima živjeli u blatu, vodi i pod neprekidnom topničkom vatrom. Na pojedinim bojištima pomaci su se mjerili u svega nekoliko stotina metara, uz desetke tisuća poginulih.
Procjenjuje se da je tijekom rata poginulo oko 10 milijuna vojnika i između 7 i 10 milijuna civila, dok je više od 20 milijuna ljudi ranjeno. Uz ratna razaranja, svijet je dodatno pogodila pandemija španjolske gripe koja je odnijela još milijune života.
Rat je završio 11. studenoga 1918., a godinu dana kasnije potpisan je Versajski mirovni ugovor. Njime je Njemačka proglašena glavnim krivcem za rat te su joj nametnute velike teritorijalne, vojne i financijske obveze.
Istodobno su nestala četiri velika carstva – Austro-Ugarsko, Njemačko, Rusko i Osmansko. Nastale su nove države, promijenjene su granice Europe, a politička karta kontinenta potpuno je preoblikovana.
Mnogi povjesničari smatraju da su upravo strogi uvjeti nametnuti nakon završetka Prvog svjetskog rata stvorili okolnosti koje su dva desetljeća kasnije pridonijele izbijanju Drugi svjetski rat.
Više od 110 godina nakon atentata u Sarajevu, taj događaj i dalje se proučava kao jedan od najvažnijih trenutaka moderne povijesti. Nekoliko hitaca ispaljenih toga 28. lipnja 1914. nije samo okončalo živote dvoje ljudi – pokrenulo je niz događaja koji su promijenili granice država, srušili velika carstva i oblikovali svijet u kojem živimo danas.
