Danas je gotovo nezamislivo da banka radi samo nekoliko sati dnevno i da, nakon što se vrata zatvore, više ne možete doći do vlastitog novca. Podizanje gotovine danas traje tek nekoliko sekundi, a bankomati su postali toliko uobičajeni da ih većina ljudi gotovo i ne primjećuje.
No prije manje od šest desetljeća takva mogućnost nije postojala. Ako ste zakasnili u banku, morali ste čekati sljedeći radni dan. Upravo je jedna takva situacija dovela do nastanka izuma koji će potpuno promijeniti bankarstvo i svakodnevni život milijardi ljudi.
Na današnji dan, 27. lipnja 1967. godine, ispred poslovnice banke Barclays u londonskom Enfieldu pušten je u rad prvi bankomat na svijetu. U tom trenutku malo je tko mogao pretpostaviti da će upravo taj uređaj postati jedan od najvažnijih izuma modernog financijskog sustava.
Možda će vas zanimati
Ideja nije nastala u velikom istraživačkom laboratoriju niti kao dio dugoročnog razvojnog projekta. Sve je počelo sasvim običnom frustracijom.
Britanski izumitelj John Shepherd-Barron jednog je dana stigao u banku nekoliko minuta nakon zatvaranja i ostao bez mogućnosti podizanja novca. Razmišljajući kako riješiti taj problem, prisjetio se automata koji su prodavali čokoladice. Pitao se zašto sličan uređaj ne bi mogao isplaćivati gotovinu umjesto slatkiša.
Nedugo zatim svoju je ideju predstavio banci Barclays. Vodstvo banke prepoznalo je potencijal i odlučilo riskirati. U vrijeme kada računala još nisu bila dio svakodnevice, ideja da stroj samostalno isplaćuje novac mnogima je zvučala gotovo kao znanstvena fantastika.
Prvi bankomat izgledao je potpuno drukčije od onih koje poznajemo danas. Nije imao zaslon u boji, dodirni ekran niti mogućnost provjere stanja računa. Zapravo, nije koristio ni bankovne kartice.
Korisnici su prije odlaska na bankomat u banci dobivali posebne papirnate vaučere natopljene radioaktivnim ugljikom u iznimno maloj i sigurnoj količini. Umetanjem tog vaučera u uređaj te unosom četveroznamenkastog PIN-a mogli su podići novac.
Zanimljivo je da je upravo John Shepherd-Barron zaslužan i za popularizaciju četveroznamenkastog PIN-a. Isprva je razmišljao o šest znamenki, ali mu je supruga priznala da može lako zapamtiti samo četiri broja. Odlučio je poslušati njezin savjet, a četiri znamenke ubrzo su postale svjetski standard koji se koristi i danas.
Još tema koje vrijedi pročitati
Prvi bankomat imao je i vrlo stroga ograničenja. Po jednoj transakciji bilo je moguće podići najviše deset britanskih funti. Danas taj iznos djeluje simbolično, ali krajem šezdesetih godina predstavljao je ozbiljan novac i bio dovoljan za nekoliko dana uobičajenih troškova.
Kako bi privukla pozornost javnosti, banka Barclays odlučila je da prvi korisnik neće biti običan građanin. Čast prvog službenog podizanja novca pripala je poznatom britanskom glumcu Regu Varneyju, tada jednoj od najvećih televizijskih zvijezda u Ujedinjenom Kraljevstvu. Fotografije tog događaja obišle su svijet i pomogle popularizaciji potpuno nove tehnologije.
Ipak, mnogi stručnjaci nisu vjerovali da će bankomati ikada postati široko prihvaćeni. Smatrali su da ljudi neće vjerovati stroju koji isplaćuje novac bez prisutnosti bankarskog službenika. Neki su upozoravali da će korisnici zaboravljati PIN-ove, dok su drugi tvrdili da će uređaji biti preskupi za održavanje.
Vrijeme je pokazalo koliko su te procjene bile pogrešne.
Već tijekom sedamdesetih godina bankomati su se počeli pojavljivati diljem Europe i Sjeverne Amerike. Razvoj elektroničkih kartica dodatno je ubrzao njihovo širenje, a svaka nova generacija uređaja nudila je sve više mogućnosti.
Bankomati su s vremenom postali mnogo više od uređaja za podizanje gotovine. Omogućili su uplatu novca, prijenos sredstava između računa, provjeru stanja, promjenu PIN-a, plaćanje računa i niz drugih usluga koje su prije zahtijevale odlazak na šalter.
Njihova pojava potpuno je promijenila način rada banaka. Poslovnice više nisu morale biti jedino mjesto na kojem građani mogu raspolagati svojim novcem. Bankarske usluge postale su dostupne 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, što je predstavljalo jednu od najvećih promjena u povijesti modernog bankarstva.
Danas se procjenjuje da u svijetu rade milijuni bankomata, a svakodnevno se na njima obavljaju deseci milijuna transakcija. Iako bezgotovinsko plaćanje i digitalni novčanici posljednjih godina bilježe snažan rast, bankomati i dalje imaju važnu ulogu u gotovo svim državama svijeta.
Mnogi financijski analitičari smatraju da bez ovog izuma ne bi bilo moguće razviti moderno elektroničko bankarstvo onakvo kakvo danas poznajemo. Bankomat je bio prvi veliki korak prema digitalizaciji financijskih usluga i dokaz da tehnologija može promijeniti navike milijuna ljudi.
Gotovo 60 godina nakon što je prvi put proradio u londonskom Enfieldu, teško je pronaći uređaj koji je toliko promijenio svakodnevni život, a da ga danas uzimamo toliko zdravo za gotovo. Ono što je 27. lipnja 1967. izgledalo kao hrabar eksperiment jedne banke, pretvorilo se u izum bez kojeg je suvremeni financijski sustav gotovo nemoguće zamisliti.
