Mnogi jutro započinju istim potezom: alarm zazvoni, ruka automatski posegne prema mobitelu, a zatim slijedi odgoda od pet ili deset minuta. Na prvi pogled čini se kao bezazlen način da se ukrade još malo sna, no stručnjaci za spavanje upozoravaju da ponavljanje alarma kod dijela ljudi može pojačati osjećaj umora, omamljenosti i lošije koncentracije nakon buđenja.
Važno je odmah reći da nije riječ o čarobnom pravilu koje vrijedi za svakoga. Novija istraživanja pokazala su da kratko odgađanje alarma kod nekih ljudi ne mora imati ozbiljne posljedice, pa čak može pomoći onima koji se teško naglo bude. No problem nastaje kada se odgađanje alarma pretvori u svakodnevnu naviku, osobito ako osoba ionako spava premalo ili se budi neispavana.
U medicini spavanja postoji pojam “sleep inertia”, odnosno tromost nakon buđenja. To je stanje omamljenosti, usporenosti i slabije budnosti koje se javlja odmah nakon buđenja. Prema pregledima istraživanja objavljenima u medicinskoj literaturi, sleep inertia može privremeno smanjiti pozornost, brzinu reakcije i mentalnu učinkovitost, a izraženija je nakon manjka sna ili buđenja iz dubljih faza sna.
Kada osoba nekoliko puta zaredom odgađa alarm, san se ne nastavlja kao kvalitetan, neprekinut odmor. Umjesto toga, tijelo ulazi u kratke, isprekidane epizode sna iz kojih se ponovno nasilno budi. Jedno istraživanje o korištenju “snooze” alarma pokazalo je da takvo ponavljano buđenje može produljiti jutarnju tromost u odnosu na buđenje jednim alarmom.
To ne znači da će jedan pritisak na odgodu alarma uništiti dan. Problem je u obrascu. Ako netko svakog jutra odgađa alarm tri, četiri ili pet puta, vrlo je moguće da tijelu zapravo nedostaje kvalitetnog sna. U tom slučaju “još pet minuta” ne nadoknađuje manjak odmora, nego samo odgađa ustajanje i može pojačati osjećaj da se osoba nije naspavala.
Liječnici i stručnjaci za spavanje zato savjetuju da se problem ne rješava dodatnim alarmima, nego boljom rutinom spavanja. To znači odlazak u krevet u približno isto vrijeme, dovoljno trajanje sna, smanjenje ekrana prije spavanja, izbjegavanje teških obroka kasno navečer i izlaganje dnevnom svjetlu nakon buđenja.
Korisno je i alarm postaviti dalje od kreveta, tako da osoba mora ustati kako bi ga isključila. Nakon buđenja pomaže otvoriti prozor, upaliti svjetlo, popiti vodu i napraviti nekoliko laganih pokreta. Cleveland Clinic navodi da jutarnja rutina koja uključuje ustajanje, izlaganje svjetlu i pokret može pomoći u smanjenju omamljenosti nakon buđenja.
Ako se umor javlja povremeno, najčešće je povezan s premalo sna, stresom ili neredovitim ritmom. No ako se osoba budi iscrpljena gotovo svako jutro, unatoč tome što dovoljno dugo spava, to ne treba ignorirati. Stalni jutarnji umor može biti povezan s nesanicom, apnejom u snu, anemijom, poremećajima štitnjače, depresijom, anksioznošću ili drugim zdravstvenim problemima. Mayo Clinic upozorava da izražena dnevna pospanost i buđenje bez osjećaja odmora mogu biti znak poremećaja spavanja, uključujući apneju.
Zato je najvažniji savjet jednostavan: ako se svako jutro oslanjate na više alarma, tijelo vam vjerojatno šalje poruku da nešto u ritmu spavanja nije dobro posloženo. Ponekad je dovoljno otići ranije na spavanje i ustajati u isto vrijeme, ali ako iscrpljenost traje tjednima, najbolje je razgovarati s liječnikom.
