Mnogi dan završavaju na isti način – legnu u krevet i još nekoliko minuta, koje se lako pretvore u sat vremena, provode pregledavajući društvene mreže, čitajući vijesti ili gledajući videozapise na mobitelu. Iako se čini kao bezazlen način opuštanja prije spavanja, stručnjaci upozoravaju da upravo ta navika može narušiti kvalitetu sna više nego što većina ljudi misli.
Problem nije samo u plavom svjetlu koje emitiraju zasloni. Iako ono može odgoditi lučenje melatonina, hormona koji pomaže organizmu da se pripremi za san, istraživanja pokazuju da sadržaj koji pratimo također igra veliku ulogu. Vijesti, kratki videozapisi, rasprave na društvenim mrežama ili poslovne poruke održavaju mozak aktivnim upravo u trenutku kada bi se trebao smirivati.
Američka akademija za medicinu spavanja i brojni stručnjaci za poremećaje spavanja preporučuju da se korištenje mobitela, tableta i drugih elektroničkih uređaja ograniči barem 30 do 60 minuta prije odlaska na spavanje. Tijekom tog razdoblja organizam prirodno usporava, a pretjerana izloženost ekranima može odgoditi uspavljivanje i skratiti ukupno vrijeme sna.
Osim svjetla, važan je i način na koji digitalni sadržaj djeluje na mozak. Društvene mreže osmišljene su tako da neprestano nude novi sadržaj, zbog čega je teško prekinuti pregledavanje. Svaki novi video ili objava potiče znatiželju i održava pažnju, pa mnogi ostaju budni mnogo dulje nego što su planirali.
Znanstvena istraživanja posljednjih godina pokazala su povezanost između duljeg korištenja elektroničkih uređaja prije spavanja i lošije kvalitete sna. Osobe koje redovito koriste mobitel u krevetu češće prijavljuju poteškoće s uspavljivanjem, češća noćna buđenja i osjećaj umora tijekom dana. Iako se uzrok ne može pripisati samo ekranima, stručnjaci smatraju da oni mogu biti jedan od važnih čimbenika.
Poseban problem predstavljaju poslovne poruke i elektronička pošta. Čak i kratko provjeravanje poslovnih obaveza prije spavanja može povećati razinu stresa i otežati opuštanje. Mozak tada ostaje usmjeren na planiranje, rješavanje problema ili razmišljanje o obavezama koje slijede sljedećeg dana.
Stručnjaci zato savjetuju da se posljednjih pola sata prije spavanja iskoristi za aktivnosti koje potiču smirivanje organizma. To može biti čitanje tiskane knjige, lagano istezanje, slušanje mirne glazbe ili jednostavne vježbe disanja. Takve navike pomažu tijelu da lakše prijeđe iz aktivnog dijela dana u razdoblje odmora.
Važna je i dosljednost. Odlazak na spavanje i buđenje u približno isto vrijeme svaki dan pomažu održavanju prirodnog cirkadijalnog ritma, odnosno unutarnjeg biološkog sata koji regulira san i budnost.
Naravno, povremeno pregledavanje mobitela prije spavanja neće kod svakoga izazvati probleme. Međutim, ako primjećujete da teško zaspite, često se budite ili se ujutro osjećate neispavano, vrijedi pokušati nekoliko večeri bez ekrana. Mnogi upravo tada primijete da brže zaspu i probude se odmorniji.
Dobar san ne ovisi samo o tome koliko dugo spavamo, već i o tome kako se pripremamo za odlazak u krevet. Ponekad upravo mala promjena večernje rutine može napraviti veću razliku nego što očekujemo.
