Način na koji započinjemo dan mogao bi imati veći utjecaj na zdravlje srca nego što mnogi pretpostavljaju. Američki interventni kardiolog dr. Sanjay Bhojraj, koji se kardiologijom bavi više od 20 godina, izdvojio je pet navika koje izbjegava u prvim satima nakon buđenja.
Njegovi savjeti objavljeni su u tekstu za CNBC Make It, a prenijela ih je Nova.rs. Bhojraj je specijalist kardiologije i intervencijske kardiologije te edukator Instituta za funkcionalnu medicinu.
Kardiolog objašnjava da se nakon buđenja tijelo iz stanja odmora postupno prebacuje u punu aktivnost. Raste razina kortizola, povećavaju se krvni tlak i aktivnost simpatičkog živčanog sustava, a istraživanja su doista zabilježila jutarnji porast učestalosti infarkta i nekih drugih akutnih kardiovaskularnih događaja. Ipak, devet sati nije medicinski određena granica, nego praktičan način na koji je liječnik opisao svoju jutarnju rutinu.
Prvo izbjegava velike zaslađene kave. Aromatizirani napitci s dodanim sirupima i vrhnjem mogu sadržavati između 30 i 50 grama šećera. Takav napitak, osobito prije pravog obroka, može izazvati nagli porast glukoze u krvi, nakon kojeg se često brzo vraćaju glad i umor.
Na njegovu jutarnjem jelovniku nisu ni kroasani, muffini i druga slatka peciva. Najčešće sadrže mnogo rafiniranih ugljikohidrata i zasićenih masti, a malo proteina i vlakana koja bi usporila probavu i pridonijela duljem osjećaju sitosti.
Treća skupina namirnica koju ne jede svakoga jutra su slanina, kobasice, salame i druge prerađene mesne prerađevine. Često su bogate solju i zasićenim mastima, a njihova redovita konzumacija povezuje se s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Bhojraj naglašava da povremeno konzumiranje nije isto što i svakodnevna navika.
Energetska pića za njega su potpuno neprihvatljiv izbor za početak dana. Kombinacija većih količina kofeina, šećera i drugih stimulansa može ubrzati rad srca i povisiti krvni tlak, dok kod osjetljivih ljudi ili osoba sa srčanim bolestima može povećati mogućnost pojave lupanja srca i poremećaja ritma.
Peta stvar nije jedna određena namirnica, nego preskakanje svega osim kave dok je osoba istodobno izložena žurbi i stresu. Kardiolog ističe da povremeni post sam po sebi ne mora biti nezdrav ako je planiran, osoba pije dovoljno tekućine i u dan ulazi mirno. Problem vidi u jutru tijekom kojeg se kava pije na prazan želudac, odgovara na poruke, trči na posao i funkcionira isključivo zahvaljujući kofeinu i adrenalinu.
Njegovo jutro obično započinje čašom vode, nakon čega bira obrok s proteinima i vlaknima. To mogu biti jaja s voćem, svježi sir s bobičastim voćem i orasima, grčki jogurt ili zobene pahuljice sa sjemenkama chia. Kavu pije tek nakon vode i obroka.
Bhojraj također savjetuje nekoliko mirnih minuta nakon buđenja. Sporo disanje, kratka šetnja, istezanje ili izlazak na dnevno svjetlo mogu pomoći da prijelaz iz sna u svakodnevne obveze bude postupniji i manje stresan.
Još tema koje vrijedi pročitati
Ovi savjeti predstavljaju liječnikove osobne navike i opće preporuke, a ne univerzalnu terapiju niti jamstvo zaštite od srčanog udara. Osobe koje uzimaju lijekove trebaju ih uzimati točno prema uputama liječnika ili priloženoj uputi jer se neki lijekovi piju uz hranu, a drugi na prazan želudac. Veće promjene prehrane, posta ili unosa kofeina posebno bi trebale prethodno provjeriti osobe sa srčanim bolestima, povišenim tlakom, dijabetesom ili poremećajima srčanog ritma.
