Ljetne vrućine mogu u svega nekoliko dana ozbiljno iscrpiti biljke, osobito ako se vrt zalijeva nepravilno. Iako se čini da je dovoljno jednostavno pustiti vodu i dobro natopiti zemlju, način, vrijeme i učestalost zalijevanja često odlučuju hoće li biljke uspjeti prebroditi razdoblja visokih temperatura.
Najbolje vrijeme za zalijevanje vrta je rano ujutro. Tada je tlo još hladnije, isparavanje je manje, a biljke imaju dovoljno vremena upiti vodu prije najvećih dnevnih vrućina. Zalijevanje kasno navečer također je moguće, ali tada treba paziti da lišće ne ostane mokro tijekom cijele noći jer takvi uvjeti mogu pogodovati razvoju gljivičnih bolesti.
Tijekom ljeta vrt ne treba zalijevati površinski i svaki dan, nego rjeđe i obilnije. Plitko zalijevanje vlaži samo gornji sloj tla, zbog čega korijen ostaje blizu površine i postaje osjetljiviji na sušu. Kada se tlo zalije temeljito, voda prodire dublje, a biljke razvijaju snažniji korijen.
Možda će vas zanimati
Prije zalijevanja dobro je provjeriti vlagu u zemlji. Dovoljno je prst gurnuti nekoliko centimetara u tlo. Ako je zemlja ispod površine još vlažna, zalijevanje se može odgoditi. Ako je suha i mrvi se, biljkama je potrebna voda.
Vodu treba usmjeravati izravno prema korijenu, a ne po lišću. Rajčice, krastavci, tikvice i druge osjetljive biljke posebno loše podnose često kvašenje listova. Osim što se tako dio vode nepotrebno gubi, mokro lišće može povećati rizik od bolesti.
Količina potrebne vode ovisi o vrsti biljke, tlu i vremenskim uvjetima. Pjeskovita tla brzo propuštaju vodu i traže češće zalijevanje, dok glinena dulje zadržavaju vlagu. Biljke u posudama i povišenim gredicama suše se brže od onih posađenih izravno u zemlju pa ih tijekom toplinskih valova treba provjeravati svakoga dana.
Povrće koje razvija plodove, poput rajčice, paprike, patlidžana i tikvica, posebno je osjetljivo na nepravilno zalijevanje. Nagla izmjena suše i obilne količine vode može uzrokovati pucanje plodova, opadanje cvjetova i slabiji razvoj biljke. Zato je važnije održavati ujednačenu vlagu nego povremeno preplaviti gredice.
Jedan od najboljih načina za očuvanje vlage je malčiranje. Sloj slame, suhe trave, lišća ili usitnjene kore smanjuje isparavanje, štiti korijen od pregrijavanja i usporava rast korova. Malč ne treba naslanjati izravno na stabljiku biljke jer se na tom mjestu može zadržavati previše vlage.
Kod zalijevanja crijevom dobro je koristiti slabiji mlaz kako se ne bi ispirala zemlja oko korijena. Sustavi kap po kap posebno su učinkoviti jer vodu dovode polako i izravno biljkama, uz manji gubitak zbog isparavanja. Tako se može smanjiti potrošnja vode, ali i izbjeći pretjerano natapanje pojedinih dijelova vrta.
Najčešća pogreška tijekom ljeta je zalijevanje usred dana. Tada velik dio vode brzo ispari, a biljke ne uspijevaju iskoristiti svu vlagu. Druga pogreška je zalijevanje samo kada biljke već izgledaju uvelo. U tom je trenutku stres već nastupio, pa je bolje reagirati ranije.
Još tema koje vrijedi pročitati
Posebnu pozornost treba obratiti mladim biljkama, tek presađenim sadnicama i biljkama koje su nedavno počele cvjetati. Njihov korijen još nije dovoljno razvijen pa se tlo oko njih ne smije potpuno osušiti.
Pravilno zalijevanje ne znači trošiti više vode, nego koristiti je pametnije. Duboko zalijevanje, pravi trenutak i zaštita tla malčem pomoći će biljkama da lakše podnesu ljetne vrućine, a vrt će ostati zdrav i produktivan i tijekom najtoplijih dana.
