Najmanje 99 osoba utopilo se tijekom lipnja u Njemačkoj, što je najveći broj smrtnih slučajeva u tom mjesecu još od iznimno vruće 2003. godine. Više od 90 posto stradalih bili su muškarci, a među mlađim žrtvama nije bilo nijedne žene, objavilo je Njemačko spasilačko društvo DLRG.
Iako su ekstremne temperature dovele više ljudi na kupališta, velika razlika između broja stradalih muškaraca i žena nije nova pojava. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, stopa smrtnosti od utapanja među muškarcima više je nego dvostruko veća nego među ženama.
Sličan obrazac bilježi se i u Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u razdoblju od 2014. do 2023. godine od utapanja je umrlo 769 osoba. Samo tijekom 2023. godine zabilježeno je 68 smrtnih slučajeva, među kojima je bilo 46 muškaraca i 22 žene.
Možda će vas zanimati
Stariji podaci HZJZ-a pokazuju da su muškarci činili oko 77 posto osoba koje su u Hrvatskoj smrtno stradale zbog slučajnog utapanja. To znači da su približno tri od četiri žrtve bile muškog spola.
Razlog nije jedna biološka razlika, nego kombinacija izloženosti vodi i ponašanja. Muškarci češće plivaju u otvorenim i nenadziranim vodama, odlaze dalje od obale, pokušavaju preplivati veće udaljenosti te sudjeluju u aktivnostima kao što su vožnja čamcem, ribolov i skokovi u vodu.
Svjetska zdravstvena organizacija navodi da većem riziku pridonose plivanje bez pratnje, konzumiranje alkohola prije ulaska u vodu i češće sudjelovanje u plovidbi. Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti također ističu veću izloženost vodi, rizičnije ponašanje i alkohol kao moguće razloge zbog kojih su gotovo četiri od pet smrtno stradalih od utapanja muškarci.
Njemački stručnjaci upozoravaju i na precjenjivanje vlastitih sposobnosti. Muškarci su u prosjeku spremniji prihvatiti tjelesni rizik, dok ponašanje u društvu može postati još nepromišljenije. Želja da se pred drugima pokaže hrabrost može dovesti do opasnih skokova, plivanja na zabranjenim mjestima ili ulaska u vodu unatoč umoru i alkoholu.
Dobro plivanje u bazenu pritom ne znači da je osoba spremna za rijeku, jezero ili more u nepovoljnim uvjetima. Hladna voda, valovi, iznenadne promjene dubine, podvodne struje i virovi mogu brzo iscrpiti i iskusnog plivača.
Posebno su opasne rijeke i jezera bez nadzora spasilaca. U takvim se vodama opasnosti često ne vide s obale, a pomoć u slučaju grča, zdravstvenog problema ili iscrpljenosti može stići prekasno.
Alkohol dodatno narušava procjenu udaljenosti i opasnosti, usporava reakcije te potiče rizično ponašanje. Može utjecati i na ravnotežu i koordinaciju, zbog čega su opasni čak i hodanje uz obalu, pristaništa i kanale, a ne samo plivanje.
Još tema koje vrijedi pročitati
Rizik se može znatno smanjiti izbjegavanjem alkohola prije ulaska u vodu, plivanjem na uređenim i nadziranim kupalištima te realnom procjenom vlastitih sposobnosti. Ne treba plivati sam, naglo ulaziti u hladnu vodu ni skakati na mjestima na kojima dubina i stanje dna nisu poznati.
Na plovilima treba nositi prsluk za spašavanje bez obzira na plivačko iskustvo. CDC naglašava da prsluci smanjuju opasnost od utapanja kod osoba svih dobi i razina plivačkog znanja.
Statistike ne znače da su svi muškarci skloni neodgovornom ponašanju, ali jasno pokazuju koja je skupina najčešće izložena riziku. Najvažnija poruka stručnjaka jest da snaga, iskustvo i samopouzdanje ne mogu zaštititi čovjeka od struje, hladnoće, iscrpljenosti ili iznenadnog zdravstvenog problema.
