Nakon vađenja ranog krumpira, luka ili češnjaka gredica usred ljeta često ostane potpuno prazna. Umjesto da je prepustite korovu i isušivanju, možete je iskoristiti za drugi urod, poboljšanje tla ili pripremu za sljedeću sezonu.
Prvi korak je temeljito ukloniti ostatke prethodne kulture. Nakon krumpira treba pokupiti i sitne gomolje koji su ostali u zemlji jer bi iduće godine mogli niknuti kao samonikle biljke. Nakon luka treba ukloniti trule lukovice, bolesno lišće i ostatke korijena.
Zdravi biljni ostaci mogu završiti u kompostu, ali dijelove s jasnim znakovima bolesti nije dobro vraćati u vrtni ciklus. Zaraženi ostaci mogu pomoći preživljavanju uzročnika bolesti i povećati rizik za iduću kulturu.
Možda će vas zanimati
Zemlju nije potrebno duboko prekopavati ako je rastresita i dobre strukture. Dovoljno ju je lagano prorahliti vilama ili motikom, ukloniti korov i poravnati površinu. Ako je tlo osiromašeno ili vrlo zbijeno, može se dodati tanak sloj zrelog komposta, ali s jakim mineralnim gnojivima ne treba postupati napamet.
Na gredicu se može odmah posijati povrće kratke vegetacije. Nakon ranog krumpira ili luka prikladni su cikla, mrkva, repa, crna rotkva, rukola, salata, blitva, radič, endivija i pojedine azijske lisnate kulture. Mogu se posaditi i presadnice brokule, cvjetače, kelja ili jesenskog kupusa.
Takvo iskorištavanje iste površine za novu kulturu naziva se sukcesivna sjetva. Njome se iz manjeg vrta dobiva više uroda, a zemlja tijekom sezone ne ostaje gola. Kratke kulture poput lisnatih salata, rukole, rotkvica i špinata posebno su pogodne za popunjavanje prostora nakon ranijih usjeva.
Ipak, treba poštovati plodored. Nakon krumpira nije preporučljivo odmah saditi rajčicu, papriku ili patlidžan jer pripadaju istoj botaničkoj porodici i mogu dijeliti određene bolesti i štetnike. Nakon luka nije idealno ponovno uzgajati luk, češnjak, poriluk ili vlasac na istoj površini. Rotiranjem biljnih porodica smanjuje se nakupljanje problema u tlu.
Ako je krumpir imao simptome plamenjače ili ozbiljnih bolesti, ostatke treba posebno pažljivo ukloniti, a na isto mjesto sljedeće sezone ne vraćati biljke iz porodice pomoćnica. Isto vrijedi za gredicu na kojoj su luk ili češnjak trunuli. Plodored neće odmah ukloniti svaki problem, ali može smanjiti pritisak bolesti jer uzročnik dulje ostaje bez odgovarajućeg domaćina.
Ako ne želite sijati novo povrće, gredicu možete zasijati zelenom gnojidbom. Biljke za zelenu gnojidbu prekrivaju tlo, suzbijaju korov, poboljšavaju njegovu strukturu i nakon košnje ili unošenja dodaju organsku masu. Izbor vrste ovisi o tome koliko dugo će gredica biti slobodna i što se na njoj planira uzgajati iduće godine.
Važno je paziti i na porodicu biljke koja se koristi kao zelena gnojidba. Primjerice, gorušica pripada kupusnjačama pa nije najbolji izbor ako na toj gredici uskoro planirate kupus, brokulu, kelj ili cvjetaču. I kod zelene gnojidbe treba razmišljati o plodoredu.
Još tema koje vrijedi pročitati
Gredicu koju nećete odmah zasijati barem prekrijte organskim malčem. Golo tlo tijekom srpnja brzo gubi vlagu, stvara tvrdu pokoricu i prepušta prostor korovu. Slama, prosušena trava ili drugi prikladni materijal mogu zaštititi površinu do jesenske ili proljetne sadnje.
Najgora je mogućnost ostaviti zemlju potpuno golu i dopustiti korovu da sazrije i rasije sjeme. Prazna ljetna gredica zapravo je nova prilika: može dati još jednu berbu, nahraniti tlo zelenom gnojidbom ili se uredno pripremiti za kulturu koja dolazi sljedeće godine.
