Malč je jedan od najboljih načina da se vrt zaštiti tijekom ljetnih vrućina. Pomaže zadržati vlagu, smanjuje rast korova, štiti tlo od jakog sunca i čuva korijen biljaka od naglih promjena temperature. Ipak, ako se postavi pogrešno, može napraviti više štete nego koristi.
Najčešća pogreška je stavljanje predebelog sloja malča neposredno uz stabljiku biljke. Mnogi misle da će više malča značiti bolju zaštitu, ali usred ljeta takav sloj može zadržati previše vlage, spriječiti protok zraka i stvoriti uvjete u kojima korijen i donji dio stabljike počinju propadati.
Biljke ne vole kada im je vrat stalno zatrpan i mokar. To posebno vrijedi za rajčice, paprike, tikvice, krastavce, začinsko bilje i mlade sadnice. Ako se malč nagura uz samu stabljiku, vlaga se zadržava na mjestu koje bi trebalo ostati prozračnije. Posljedica mogu biti trulež, gljivične bolesti i slabiji rast.
Možda će vas zanimati
Malč treba biti zaštita za tlo, a ne pokrivač koji guši biljku. Najbolje ga je rasporediti oko biljke, ali ostaviti mali slobodan krug oko stabljike. Tako tlo ostaje zaštićeno, a donji dio biljke ima zraka.
Druga česta pogreška je korištenje svježe pokošene trave u debelom sloju. Svježa trava se brzo zbijа, zagrijava i može početi trunuti. U takvom sloju nema dovoljno zraka, a može se razviti neugodan miris i plijesan. Umjesto da štiti biljku, takav malč postaje težak, mokar pokrov.
Ako se koristi trava, bolje ju je najprije prosušiti i stavljati u tanjem sloju. Tanki sloj suhe trave može biti koristan, ali debela hrpa svježe trave oko biljaka nije dobra ideja, osobito tijekom vrućih i sparnih dana.
Predebeo sloj malča može spriječiti i normalno upijanje vode. Ako je površina zbijena, voda pri zalijevanju može otjecati sa strane umjesto da prodre do korijena. Vrtlar tada misli da je zalio biljku, a ispod malča zemlja ostane suha.
Zato je dobro povremeno provjeriti što se događa ispod malča. Dovoljno je rukom razmaknuti sloj i vidjeti je li zemlja vlažna, suha, zbijena ili neugodnog mirisa. Malč nije nešto što se jednom postavi i zaboravi do kraja ljeta.
Važno je i ne malčirati tlo koje je potpuno suho. Ako se debeli sloj stavi na presušenu zemlju, on može usporiti prodiranje vode i korijen će i dalje ostati bez vlage. Prije malčiranja zemlju treba dobro zaliti, a tek zatim prekriti.
Najbolji materijali za ljetni malč su slama, prosušena trava, usitnjeno lišće, kompost, sijeno bez sjemena ili usitnjena kora, ovisno o biljci i vrtu. Materijal treba biti prozračan i ne smije se pretvoriti u mokru masu koja se lijepi za tlo.
Još tema koje vrijedi pročitati
Kod povrća je obično dovoljno nekoliko centimetara malča. Nije potrebno zatrpati gredicu debelim slojem. Cilj je smanjiti isparavanje i zaštititi zemlju, ali pritom dopustiti zraku i vodi da dođu do korijena.
Posebno treba paziti na biljke u teglama. U posudama ima manje zemlje, manje prostora za korijen i veći rizik od prekomjerne vlage. Ako se na vrh tegle stavi predebeo sloj malča, a posuda nema dobru drenažu, biljka može brzo početi propadati.
Malč može privući i puževe ako je stalno mokar i zbijen. Vlažna, tamna mjesta idealna su za njihovo skrivanje. To ne znači da malč treba izbjegavati, nego da ga treba držati prozračnim i redovito pregledavati, osobito oko mladih biljaka.
Ako primijetite da biljka žuti, vene iako je zemlja vlažna, ili da donji dio stabljike tamni i omekšava, vrijedi provjeriti malč. Možda nije problem u nedostatku vode, nego u tome što korijen nema dovoljno zraka ili je stabljika stalno u mokrom.
Ispravno postavljen malč može spasiti vrt tijekom ljeta. Pogrešno postavljen malč može zadržati previše vlage, ugušiti tlo i potaknuti bolesti. Razlika je često samo u debljini sloja i tome je li malč odmaknut od stabljike.
Zato vrijedi zapamtiti jednostavno pravilo: malč ide oko biljke, ali ne na samu biljku. Tlo treba biti pokriveno, korijen zaštićen, a stabljika slobodna i prozračna. Tako malč radi ono zbog čega ga vrtlari najviše vole — čuva vlagu, hladi tlo i pomaže biljkama da lakše prežive ljetne vrućine.
