U Hrvatskoj je tijekom 2025. godine rođeno nešto više djece, a umrlo manje ljudi nego godinu ranije. Unatoč tome, prirodni prirast ostao je negativan u svim hrvatskim županijama, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.
Prošle godine rođeno je 32.479 živorođene djece, što je 410 djece ili 1,3 posto više nego 2024. godine. Istodobno je umrlo 50.007 osoba, odnosno 1.073 osobe manje nego godinu ranije. Hrvatska je tako u jednoj godini prirodnim putem izgubila 17.528 stanovnika.
Na svakih stotinu umrlih u Hrvatskoj rođeno je tek 64,9 djece. Više umrlih nego rođenih zabilježeno je u svim županijama, dok su pozitivan prirodni prirast imala samo 43 od ukupno 555 gradova i općina. U 509 gradova i općina te Gradu Zagrebu broj umrlih bio je veći od broja rođenih, dok su tri općine imale jednak broj rođenih i umrlih.
Možda će vas zanimati
Najpovoljniji vitalni indeks imala je Dubrovačko-neretvanska županija, gdje je na stotinu umrlih bilo 82 rođenih. Slijede Međimurska županija, Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska i Zagrebačka županija.
Na začelju se nalazi Karlovačka županija sa samo 46,8 rođenih na stotinu umrlih, dok je odmah iza nje Ličko-senjska županija s vitalnim indeksom od 47.
U Ličko-senjskoj županiji tijekom 2025. godine živorođeno je 342 djece, dok je umrlo 727 osoba. Prirodni pad tako je iznosio 385 stanovnika. U županiji je sklopljeno 149 brakova, a pravomoćno ih je razvedeno 55.
DZS je zabilježio i snažan rast broja razvoda u cijeloj Hrvatskoj. Tijekom 2025. sklopljeno je 17.270 brakova, dok su pravomoćno razvedena 5.674 braka, čak 713 više nego godinu ranije.
Na tisuću sklopljenih brakova dolazilo je 328,5 razvoda, što znači da broj razvoda odgovara gotovo trećini broja brakova sklopljenih tijekom iste godine. Godinu ranije na tisuću sklopljenih brakova bilo je 288,3 razvoda.
Podaci pokazuju da je prirodni pad stanovništva nešto blaži nego prethodnih godina, ali i da Hrvatska i dalje nema nijednu županiju u kojoj se rađa više ljudi nego što ih umire.
