Hrvatski klubovi ponovno su krenuli u borbu za europske bodove, a ovog ljeta ne igraju samo za vlastiti plasman i zaradu. Svaka pobjeda i svaki remi Dinama, Hajduka, Rijeke i Varaždina utječu na nacionalni koeficijent koji određuje s koliko klubova Hrvatska izlazi u Europu i iz kojih pretkola oni kreću.
HNL se trenutačno nalazi na 23. mjestu UEFA-ine ljestvice nacionalnih koeficijenata, poziciji koja je posebno važna zbog statusa hrvatskog prvaka u budućim europskim sezonama. Ostane li Hrvatska među najbolje 23 lige, prvak bi prema sadašnjoj raspodjeli mjesta u sezoni 2027./28. zadržao mogućnost ulaska u kvalifikacije za Ligu prvaka od drugog pretkola, umjesto da europski put započinje već u prvom.
Dinamo je remijem 1:1 protiv Thuna u prvoj utakmici drugog pretkola Lige prvaka dodao nove bodove hrvatskom koeficijentu. Budući da Hrvatska ove sezone ima četiri predstavnika, osvojeni bodovi dijele se s četiri, pa je remi donio 0,125 bodova nacionalnom koeficijentu.
Hrvatska je tako zasad ostala na 23. poziciji, ali prostora za opuštanje nema. Razlike između liga u ovom dijelu poretka nisu velike, a tijekom kvalifikacija stanje se može brzo mijenjati jer velik broj klubova istodobno skuplja bodove.
Posebno neobično izgleda činjenica da je u tom dijelu poretka i Rusija. Ruski klubovi i dalje su suspendirani iz UEFA-inih natjecanja i ne osvajaju nove bodove na terenu, ali Rusija nije jednostavno izbrisana iz sustava koeficijenata. UEFA za potrebe pristupne liste primjenjuje posebna pravila vezana uz njezin koeficijent dok traje suspenzija, zbog čega se pojavljuje kao važna referentna točka oko granice koja zanima Hrvatsku.
Pad ispod ključne granice mogao bi dodatno zakomplicirati europski put budućem hrvatskom prvaku. Početak već u prvom pretkolu značio bi raniji ulazak u sezonu, više eliminacijskih prepreka do ligaške faze i manje prostora za pripreme tijekom ljeta.
Koliko se situacija promijenila najbolje pokazuje pogled nekoliko godina unatrag. Hrvatska je svojedobno bila 15. na UEFA-inoj ljestvici, što joj je omogućilo dva predstavnika u kvalifikacijama za Ligu prvaka. U ljeto 2020. Dinamo i Lokomotiva predstavljali su HNL u najjačem europskom klupskom natjecanju, što danas djeluje prilično daleko.
Slabiji europski rezultati posljednjih sezona postupno su spustili Hrvatsku prema dvadesetim mjestima. Problem nacionalnog koeficijenta je što se računa kroz pet sezona, pa nije dovoljno imati samo jednu dobru europsku godinu. Kada iz izračuna ispadne uspješna sezona, a zamijeni je slabija, pad može biti vrlo brz.
Zbog toga je posebno važno da što više hrvatskih predstavnika što dulje ostane u Europi. Bodovi osvojeni u kvalifikacijama ulaze u nacionalni koeficijent, dok plasman u ligaške faze donosi dodatne prilike za pobjede, remije i bonuse koji mogu napraviti znatno veću razliku.
Dinamo nakon 1:1 u Švicarskoj odluku protiv Thuna traži u uzvratu u Zagrebu. Prolazak bi mu produžio put prema Ligi prvaka, ali bi istodobno gotovo osigurao dugu europsku sezonu i Hrvatskoj dao klub koji bi tijekom jeseni mogao nastaviti ozbiljnije skupljati bodove.
Još tema koje vrijedi pročitati
Velika očekivanja postoje i od Hajduka, koji je prolaskom Žiline izborio drugo pretkolo Europske lige protiv Pafosa. Splićani već godinama čekaju plasman u glavnu fazu jednog UEFA-inog natjecanja, a svaki dodatni prolazak bio bi važan i za klupski i za nacionalni koeficijent.
Rijeka i Varaždin također imaju važnu ulogu. U ovoj fazi sezone pobjeda svakog hrvatskog predstavnika vrijedi jednako za nacionalni koeficijent, bez obzira na to dolazi li iz Lige prvaka, Europske ili Konferencijske lige. Upravo zato rani ispad jednog ili dva kluba može ozbiljno ograničiti mogućnost napretka tijekom ostatka sezone.
Hrvatska se tako više ne bori za nekadašnji cilj, povratak među 15 najboljih europskih liga i dodatno mjesto u Ligi prvaka. Prvi zadatak sada je zaustaviti pad i zadržati poziciju koja hrvatskom prvaku omogućuje povoljniji početak kvalifikacija.
Sljedećih nekoliko tjedana zbog toga može biti iznimno važno. Ako Dinamo, Hajduk, Rijeka i Varaždin ostvare dobre rezultate i barem dio njih izbori dugu europsku sezonu, HNL bi mogao stvoriti sigurniju udaljenost od liga koje ga prate i krenuti prema višim pozicijama.
Ako se, međutim, ponove rana ispadanja iz prethodnih sezona, Hrvatska bi mogla pasti ispod 23. mjesta. Tada posljedice ne bi bile vidljive samo na UEFA-inoj tablici, nego i u puno težem europskom putu budućih hrvatskih prvaka. Zato ovog ljeta svaki remi i svaka pobjeda hrvatskih klubova imaju veću težinu nego što se na prvi pogled čini.
