Alarmantna statistika u Hrvatskoj: Rak debelog crijeva drugi najsmrtonosniji, a odaziv na preglede tek 34 posto

Rak debelog crijeva u Hrvatskoj i dalje predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova, zauzimajući neslavno drugo mjesto po smrtnosti, odmah iza raka pluća. Unatoč crnim statistikama, stručnjaci naglašavaju kako je ova bolest, ako se otkrije na vrijeme, u velikom broju slučajeva potpuno izlječiva. Kako javlja 24sata, upravo u tom smjeru stižu velike novosti koje bi mogle značajno promijeniti tijek borbe protiv ove opasne bolesti i potaknuti građane na redovitije preglede.

Alarmantne brojke i nada u novi sustav testiranja

Posljednji dostupni podaci za 2023. godinu pokazuju da je u Hrvatskoj od raka debelog crijeva oboljelo 3.820 osoba, dok je tijekom 2024. godine bitku s tom bolešću izgubilo 1.933 ljudi. Iako su ove brojke potresne, ohrabruje podatak da petogodišnje preživljenje kontinuirano raste te trenutačno iznosi 57,3 posto za pacijente dijagnosticirane u posljednjih pet godina. Bolest statistički češće pogađa muškarce, koji čine oko 60 posto oboljelih, dok se čak 90 posto svih slučajeva otkriva kod osoba starijih od 50 godina.

Glavni problem i dalje ostaje iznimno nizak odaziv na preventivne preglede koji iznosi tek 34 posto. Primarijus Ivana Brkić Biloš iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo najavila je stoga veliku reorganizaciju nacionalnog programa. Ključna novost je uvođenje fekalnog imunokemijskog testa koji je znatno jednostavniji i higijenski prihvatljiviji od dosadašnjeg. Za razliku od starog testa koji je zahtijevao tri uzorka i posebnu dijetu, novi se provodi na dva uzorka, ne zahtijeva prekid terapije niti promjenu prehrane, a pilot-projekt slanja ovih testova u Zagrebu započinje za tri tjedna.

Ministarstvo zdravstva poziva na preglede za život

Ministrica zdravstva Irena Hrstić istaknula je kako je cilj njezina mandata snažno promicanje preventivnih programa kako bi se spriječile nepotrebne tragedije. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja Europske unije s organiziranim nacionalnim programom probira još od 2008. godine, no bez većeg odaziva građana sustav ne može postići svoj puni potencijal. Trenutačni cilj je povećati odaziv za barem deset posto, čime bi se Hrvatska približila uspješnijim susjedima poput Slovenije, gdje je odaziv dvostruko veći.

U cijelom procesu ključnu ulogu imaju liječnici obiteljske medicine i patronažne sestre koji često prvi dolaze u kontakt s pacijentima. Dr. Jadranka Šoić Karuza naglašava kako osobni kontakt daje najbolje rezultate te da pacijente treba motivirati na pregled čak i kada dođu u ordinaciju zbog potpuno drugih tegoba. Iskustva iz Međimurske i Bjelovarsko-bilogorske županije, koje bilježe najbolje rezultate u odazivu, pokazuju da proaktivni pristup zdravstvenih djelatnika doista spašava živote.

Razbijanje stigme o kolonoskopiji i važnost rane dijagnoze

Jedna od najvećih prepreka većem odazivu su strah i pogrešna percepcija da pregled nije potreban ako nema simptoma. Liječnici upozoravaju kako je preventivni pregled namijenjen upravo zdravim ljudima kako bi se bolest presrela u fazi dok još ne izaziva tegobe. Profesor Željko Krznarić podsjeća da kolonoskopija traje svega 20 do 40 minuta, a njezina je učinkovitost tolika da se u ranoj fazi rak može izliječiti u više od 95 posto slučajeva.

Tijekom pretrage moguće je ne samo otkriti rak, već i ukloniti polipe, odnosno izrasline iz kojih bi se karcinom mogao razviti. Što se tiče straha od boli, stručnjaci objašnjavaju razliku između sedacije i anestezije. Iako anestezija zahtijeva širi medicinski tim, sedacija je dostupnija opcija koja pacijente čini poluspavanima, čime se nelagoda svodi na minimum. Važno je znati da osobe s obiteljskom povijesti ove bolesti trebaju krenuti na preglede već s 40 godina života.

Životne navike kao ključ primarne prevencije

Osim preventivnih pregleda, struka upozorava na važnost zdravog načina života. Pretilost, tjelesna neaktivnost, pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola glavni su rizični čimbenici koji pogoduju razvoju bolesti. Multidisciplinarni pristup liječenju i bolja povezanost zdravstvenih ustanova ključni su za budućnost, no odgovornost u konačnici leži na svakom pojedincu. Rano otkrivanje doslovno znači razliku između izlječive bolesti i dugotrajne, teške borbe, zbog čega je odaziv na svaku pozivnu kuvertu s testom prvi korak prema sigurnijoj budućnosti.