Analize Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) donose sumornu prognozu za ljubitelje zimskih sportova u Hrvatskoj, potvrđujući da pod utjecajem globalnog zatopljenja snijeg postaje sve rjeđa pojava. Rezultati dugogodišnjih mjerenja ukazuju na jasan trend skraćivanja skijaških sezona, što dovodi u pitanje opstanak čak i onih odredišta koja su nekada bila sinonim za zimske radosti. Podaci s meteoroloških postaja na Medvednici, u Gorskom kotaru i na Velebitu, analizirani u razdoblju od 1961. pa sve do 2025. godine, pokazuju dramatičan pad broja dana sa snježnim pokrivačem. Najteža je situacija na zagrebačkoj Puntijarci, gdje svakog desetljeća gubimo u prosjeku deset dana snijega, dok se na Zavižanu taj gubitak kreće oko tjedan dana po desetljeću.
Ova klimatska realnost posebno je vidljiva u Lici, gdje se sudbina skijališta kreće od potpunog zaborava do grčevite borbe za svakog gosta. Tužan primjer takvog trenda je nekada popularno skijalište kod hotela Velebno u Baškim Oštarijama, koji već petnaest godina zjapi zatvoren i propada, služeći kao nijemi podsjetnik na vremena kada su zime na Velebitu bile duge i pouzdane. S druge strane, skijalište Mukinje na Plitvičkim jezerima i ove je godine uspjelo primiti posjetitelje, prkoseći nepovoljnim prognozama. Ipak, primjeri poput Mukinja sve više postaju iznimka koja potvrđuje pravilo, jer snijeg ne samo da rjeđe pada, već se u proljeće topi znatno ranije nego prije trideset ili četrdeset godina.
Stručnjaci DHMZ-a naglašavaju da posljednja dva desetljeća obilježavaju gotovo isključivo negativna odstupanja, a godine s pravom, oštrom zimom polako nestaju iz kalendara. Klimatske projekcije do 2070. godine ne ostavljaju mnogo prostora za optimizam, jer svi scenariji predviđaju daljnji porast temperature zraka. To znači da će skijanje i sanjkanje u Hrvatskoj u budućnosti ovisiti isključivo o vrlo kratkim vremenskim prilikama, visokim nadmorskim visinama i skupom umjetnom zasnježivanju.
Slična sudbina pogađa i ostatak Europe, pri čemu su Alpe označene kao jedno od najugroženijih područja. Pri globalnom zatopljenju od samo nekoliko stupnjeva, razdoblje s dovoljno snijega za skijanje moglo bi se skratiti za jedan do dva mjeseca, što bi bez masovne upotrebe topova za snijeg većinu skijališta učinilo neodrživima. Za Hrvatsku to znači nužnu prilagodbu i preispitivanje isplativosti daljnjih ulaganja u infrastrukturu, jer zima kakvu smo poznavali polako odlazi u povijest, ostavljajući iza sebe prazne hotele i nesigurne planinske staze.
L.O.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
