Rat na Bliskom istoku donio je novi udarac europskoj poljoprivredi. Nakon rasta cijena energenata i poremećaja na tržištu, dodatni problem za proizvođače postalo je naglo poskupljenje gnojiva, što posebno pogađa mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, maslinare, vinogradare i druge proizvođače trajnih nasada.
Kako piše Agroklub, na problem je u Europskom parlamentu upozorio hrvatski eurozastupnik Marko Vešligaj, član Odbora za poljoprivredu.
“Cijena gnojiva je eksplodirala, a posebno su pogođena naša mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva i proizvođači trajnih nasada poput maslinara i vinogradara”, poručio je Vešligaj.
Možda će vas zanimati
Europska unija u velikoj je mjeri ovisna o uvozu gnojiva, a svaki novi poremećaj na tržištu izravno povećava troškove proizvodnje hrane. Poskupljenje gnojiva tako se ne zaustavlja samo na poljoprivrednicima, nego se u konačnici može preliti i na građane kroz više cijene prehrambenih proizvoda.
Zbog toga se očekuje da će Europska komisija 19. svibnja predstaviti akcijski plan za gnojiva. Njime bi se trebali predložiti koraci za smanjenje ovisnosti o uvozu, jačanje domaće proizvodnje i dekarbonizaciju tog sektora.
“Ovo je pitanje prehrambene sigurnosti bez koje nema govora o globalnoj sigurnosti. EU mora djelovati odmah i pozdravljam najave povjerenika Christopha Hansena o paketu za gnojiva. Moramo stabilizirati tržište, osigurati njegovu dostupnost i smanjiti ovisnost o uvozu”, naglasio je Vešligaj u Europskom parlamentu.
Istaknuo je i kako poljoprivrednicima treba osigurati izravne financijske mjere kako bi mogli nastaviti proizvoditi domaću i zdravu hranu po cijenama prihvatljivima građanima. Uz to, založio se za poticanje domaće proizvodnje gnojiva te za zaustavljanje trgovinskih sporazuma i uvoza koji, kako smatra, pod izgovorom otvaranja tržišta dodatno štete domaćim proizvođačima.
Europski parlament u međuvremenu je potvrdio svoje stajalište za pregovore o novom višegodišnjem proračunu Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Parlament traži 200 milijardi eura više ulaganja u poljoprivredu i koheziju, odnosno 10 posto više u odnosu na prijedlog Europske komisije.
Vešligaj je pojasnio da je za poljoprivredu zatraženo više od 139 milijardi eura dodatnih sredstava, što bi uključivalo veće potpore proizvođačima i snažnija ulaganja u ruralna područja. Za kohezijsku politiku Parlament traži gotovo 79 milijardi eura više, kako bi se nastavila ulaganja u razvoj gradova, općina i regija te smanjivanje razlika među državama članicama.
Hrvatski eurozastupnik ranije je pozvao i Vladu Republike Hrvatske da uvede ciljani program državne potpore za kupnju gnojiva. Prema njegovu prijedlogu, potpora bi se mogla dodjeljivati po jedinici površine ili prema količini kupljenog gnojiva, uz jasno definirane uvjete kako bi sredstva doista služila stabilizaciji proizvodnje.
Još tema koje vrijedi pročitati
Europska komisija donijela je i privremeni okvir za državne potpore sektorima pogođenima krizom na Bliskom istoku, tzv. METSAF, koji će biti na snazi do 31. prosinca 2026. godine. Time se državama članicama omogućuje pružanje potpore poduzećima u poljoprivredi i ribarstvu, i to do 70 posto dodatnih troškova nastalih zbog povećanja cijena goriva i gnojiva uzrokovanog krizom, odnosno do 50.000 eura na temelju opće procjene potrošnje goriva u sektoru.
