Poljoprivrednici s područja Kutine upozorili su da bi, bez hitnog rješavanja šteta koje im uzrokuje divljač, iz godine u godinu moglo biti sve manje i poljoprivrednika i poljoprivrednih površina pod usjevima.
Kako piše Agroklub, skupina poljoprivrednika uputila je dopis gradonačelniku Kutine Zlatku Babiću, u kojem upozorava na dugogodišnji problem šteta od divljači. U dopisu, koji je potpisalo gotovo 50 poljoprivrednika, navodi se da se problem može riješiti, ali samo uz stvarnu volju i uključivanje nadležnih institucija.
Poljoprivrednici pritom tvrde da lovačka društva često ne vode dovoljno računa o interesima proizvođača hrane, nego prvenstveno o vlastitim interesima. Upozoravaju da se zbog toga u lovištima zadržava prevelik broj životinja, da izostaju prihrana, mjere izgona i odgovarajući nadzor, što na kraju dovodi do velikih šteta na usjevima.
Možda će vas zanimati
Dodaju i da divljač traži prostor, hranu i vodu, a kada to ne može osigurati unutar lovišta, u velikom broju izlazi na oranice i druge poljoprivredne površine. Posljedica su, ističu, ozbiljni financijski gubici, dok lovačka društva, prema njihovim tvrdnjama, često ne pokazuju spremnost da nastalu štetu nadoknade.
Poseban problem vide u postupcima naplate štete. Iako postoji propisan način izvansudskog utvrđivanja uzroka i visine štete, tvrde da lovačka društva rijetko pristaju na takvo rješenje. Zbog toga su oštećeni poljoprivrednici često prisiljeni pokretati sudske postupke, angažirati sudske vještake i snositi dodatne troškove, bez jamstva da će na kraju uspjeti naplatiti ono što im pripada.
Iako smatraju da štete od divljači nije moguće potpuno spriječiti, ističu da ih je moguće znatno smanjiti. Među ključnim prijedlozima navode reviziju postojećih lovnogospodarskih osnova i smanjenje brojnog stanja divljači, bolji nadzor nad radom lovačkih društava, redovitu provedbu mjera izgona divljači, nadzor granica lovišta te osiguravanje dovoljno hrane i vode za divljač unutar lovišta. Uz to, traže i osiguravanje dostatnih količina repelenata i električnih pastira, kao i obvezno osiguranje šteta od divljači.
Od Grada Kutine očekuju da svojim autoritetom potakne nadležne institucije na provođenje inspekcijskih i drugih nadzora, ali i da preuzme inicijativu u revidiranju postojećih lovnogospodarskih osnova te poduzme druge potrebne korake radi zaštite poljoprivrednika.
Upozoravaju i da problem više nije samo lokalnog karaktera. Bez poljoprivrede, poručuju, nema ni vlastite proizvodnje hrane, što na kraju postaje pitanje od interesa za cijelu Hrvatsku, a ne samo za Kutinu.
Kako navodi Agroklub, na upit o mogućim rješenjima oglasilo se i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Iz Ministarstva podsjećaju da su, prema Zakonu o lovstvu, mjere za sprječavanje štete dužni provoditi lovoovlaštenici i drugi korisnici zemljišta na području lovišta.
Ako do štete ipak dođe unatoč poduzetim mjerama, odgovornost za nju propisana je člankom 80. Zakona o lovstvu. U tom slučaju oštećenik se najprije mora pisanim putem obratiti lovoovlašteniku, a ako sporazum ne bude postignut, može pokrenuti postupak pred nadležnim sudom radi naknade štete.
Još tema koje vrijedi pročitati
Iz Ministarstva također ističu da su izmjenama Zakona o lovstvu iz 2018. godine određene ovlasti prenesene na županije. One tako mogu donositi mjere za sprječavanje šteta, dopustiti sanitarni ili redukcijski odstrel, odobravati lovnogospodarske planove za zajednička lovišta te donositi rješenja o smanjenju brojnog stanja pojedinih vrsta divljači kada ugrožavaju ljude, stoku, druge životinje ili imovinu.
Naglašavaju i da lovoovlaštenici, ako dođe do trajnih ili bitnih promjena u uvjetima na kojima se temelji lovnogospodarski plan, mogu pristupiti izradi njegova revidiranog oblika radi usklađivanja gospodarenja divljači sa stvarnim stanjem u lovištu.
Na kraju poručuju da je naglasak prije svega na sprječavanju šteta od divljači, što je obveza i lovoovlaštenika i poljoprivrednika, uz suradnju s jedinicama područne, odnosno regionalne samouprave.
