Nekadašnji stupovi hrvatskog turizma, radnici iz Slavonije, u sve manjem broju odlaze na sezonski rad na jadransku obalu. Trend koji je godinama bio uobičajen put za mlade i nezaposlene iz istočne Hrvatske doživio je dramatičan pad, što potvrđuju i najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Dok je obala nekada vrvjela radnom snagom iz Osijeka, Vinkovaca i Slavonskog Broda, danas su ta mjesta popunili strani državljani, a slavonski radnici traže stabilnije alternative u svom rodnom kraju ili izvan granica države.
Statistički podaci potvrđuju drastičan pad kroz desetljeće
Brojke koje pristižu iz područnih ureda u Osijeku, Vukovaru, Vinkovcima, Virovitici, Slavonskom Brodu i Požegi zorno prikazuju razmjere ovog preokreta. Tijekom prošle 2025. godine na sezonu je s područja Slavonije otišlo tek 1.125 ljudi, što je gotovo dvostruko manje nego u 2021. godini kada je ta brojka iznosila 2.050. Ako se vratimo samo nekoliko godina unatrag, u 2019. godini sezonski je radilo tri puta više Slavonaca nego lani, njih 3.586, dok je u usporedbi s 2015. godinom pad gotovo peterostruk. Tada je, naime, na Jadran odlazilo čak 5.112 slavonskih radnika, što je činilo više od polovice ukupnog broja sezonskih radnika evidentiranih preko zavoda na razini cijele Hrvatske.
Možda će vas zanimati
Realnost na terenu i pritisak stranih radnika
Iskustva radnika na terenu potvrđuju da sezonski posao više nema privlačnost koju je imao nekada. Dugogodišnji recepcionari primjećuju kako je svake godine sve manje domaćih ljudi, dok primat preuzimaju radnici iz susjednih zemalja poput Bosne i Hercegovine te Srbije, ali i iz udaljenih destinacija poput Nepala, Filipina i Indije. Glavni kamen spoticanja postali su uvjeti rada i drastičan nesrazmjer između plaća i troškova života. Iako su plaće nominalno nešto više nego ranijih godina, uzgajivači troškova života i promjene u ponudama poslodavaca čine štednju gotovo nemogućom. Primjeri iz Istre pokazuju da se radnicima sada nude iste plaće kao i prije, ali često bez prethodno osiguranog smještaja i obroka, što je u jeku turističke sezone u najposjećenijim destinacijama za radnike postalo neizdrživo.
Lokalno tržište i inozemstvo kao nove alternative
Stručnjaci za zapošljavanje ističu kako Slavonci danas imaju znatno više opcija nego prije deset godina. Tržište rada u kontinentalnoj Hrvatskoj postalo je konkurentnije, a mnogi su radnici privremeni sezonski rad zamijenili stabilnijim poslovima u inozemstvu gdje su uvjeti rada i stanovanja sigurniji. Iako Osječko-baranjska županija i dalje prednjači po broju onih koji odlaze raditi izvan mjesta prebivališta, ukupne brojke na nacionalnoj razini pokazuju pad od gotovo tri puta u posljednjem desetljeću. Umjesto konobara, kuhara i čistača iz Slavonije, na Jadranu je prošle godine izdano oko 170 tisuća radnih dozvola za strane državljane, najviše u sektorima graditeljstva i turizma, čime se trajno mijenja demografska i radna slika hrvatske obale.
