Kućanstva u Hrvatskoj čija referentna osoba ima između 16 i 34 godine po vrijednosti neto imovine nalaze se pri samom europskom vrhu. Njihova medijalna neto imovina iznosi 82.000 eura, pokazuju najnovije statističke tablice Europske središnje banke.
Prema pregledu koji donosi Dnevnik.hr, Hrvatska se među 22 obuhvaćene europske zemlje nalazi na četvrtom mjestu. Ispred nje su samo Malta, Luksemburg i Belgija, dok su iza Hrvatske ostale brojne države s osjetno višim plaćama i životnim standardom.
Medijalna neto imovina mladih kućanstava u europodručju iznosi 24.600 eura, što znači da je hrvatski rezultat više nego trostruko veći. U Njemačkoj iznosi 17.600 eura, gotovo pet puta manje nego u Hrvatskoj, dok je u Italiji 53.500, Francuskoj 27.700, a Španjolskoj 23.700 eura.
Međutim, podatak ne znači da prosječna mlada osoba u Hrvatskoj na računu ima 82.000 eura. Riječ je o medijanu, odnosno vrijednosti pri kojoj polovica promatranih kućanstava ima više, a polovica manje neto imovine. Podaci se također odnose na cijelo kućanstvo u kojem referentna osoba ima između 16 i 34 godine, a ne isključivo na osobnu imovinu pojedinog mladog člana.
Neto imovina nije isto što i plaća ili novac na bankovnom računu. Izračunava se tako da se od ukupne vrijednosti imovine oduzmu dugovi. U imovinu ulaze nekretnine, vozila, štednja, ulaganja, vrijednosti povezane sa samozapošljavanjem i druga imovina.
Upravo nekretnine objašnjavaju velik dio hrvatskog rezultata. Ranija analiza Hrvatske narodne banke pokazala je da je realna imovina u Hrvatskoj izrazito zastupljena te da glavna stambena jedinica čini najveći dio vrijednosti imovine kućanstava. Prema tadašnjim podacima, 85 posto kućanstava posjedovalo je glavnu stambenu jedinicu.
HNB je u istoj analizi naveo da je 34 posto kućanstava glavnu stambenu jedinicu naslijedilo ili dobilo na dar, dok ju je 36 posto sagradilo, a 28 posto kupilo. Visoka zastupljenost vlasništva nad nekretninama, obiteljska pomoć i međugeneracijski prijenos imovine tako mogu znatno povećati vrijednost neto imovine mlađih kućanstava, čak i kada su njihove plaće niže nego u zapadnoeuropskim državama.
Podaci stoga pokazuju da su mlađa hrvatska kućanstva imovinski snažna, ali ne nužno i da raspolažu visokim prihodima ili velikom količinom gotovine. Bogatstvo je u velikoj mjeri vezano uz nekretnine, zbog čega visoka procijenjena vrijednost imovine ne mora automatski značiti i visok životni standard ili jednostavniji svakodnevni život.
