Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Veselko Gabričević objavio je vijest koja bi mogla značajno promijeniti standard života u trećoj životnoj dobi. Prema postignutom dogovoru s premijerom Andrejem Plenkovićem, Hrvatska će još tijekom ove godine definirati i uvesti sustav minimalne mirovine. Ovaj potez rezultat je dugogodišnjih nastojanja stranke da se postavi jasna donja granica primanja koja bi osigurala dostojanstven život, a trenutno se intenzivno radi na izračunima koji će odrediti njezinu točnu visinu prilagođenu današnjim ekonomskim prilikama.
Razlika između minimalne i najniže mirovine
Važno je naglasiti da novi koncept minimalne mirovine nije isto što i dosadašnja najniža mirovina koju trenutno prima čak trideset posto hrvatskih umirovljenika. Dok se najniža mirovina strogo računa prema vrijednosti za godine radnog staža, što zbog preniskih plaća često rezultira iznosima nedovoljnim za život, minimalna mirovina zamišljena je kao apsolutni prag ispod kojeg mjesečna primanja ne smiju pasti. Iako su prve procjene iz 2024. godine sugerirale iznos od 491 eura, s obzirom na snažan rast troškova života i plaća u protekle dvije godine, očekuje se da će konačna brojka biti osjetno viša kako bi se očuvala kupovna moć građana.
Možda će vas zanimati
Borba protiv siromaštva i novi uvjeti staža
Glavni cilj ove mjere je sustavno izvlačenje što većeg broja starijih sugrađana iz zone siromaštva. Čelnik HSU-a ističe kako se prosječna sveukupna mirovina u zemlji penje prema iznosu od 723 eura, ali minimalna mirovina mora postati jamstvo sigurnosti čak i za one s minimalnim zakonskim stažom od petnaest godina. Nova formula bit će postavljena tako da bude veća od dosadašnjih najnižih mogućih iznosa, ali istovremeno odmjerena na način koji neće obezvrijediti smisao dugogodišnjeg rada i uplata u sustav. Gabričević naglašava kako se mirovina mora tretirati kao zarađeno pravo, a ne kao socijalna pomoć, zbog čega država nastavlja stimulirati što duži ostanak u radnom odnosu.
Polemike oko poreznih olakšica i penalizacije
Osim uvođenja nove kategorije primanja, u mirovinskom sustavu događaju se i druge značajne promjene poput ukidanja penalizacije s navršenih 70 godina života. Iako se u javnosti vode rasprave o tome je li ta dobna granica previsoka, vladajući partneri to smatraju velikim uspjehom. Istovremeno, najava ukidanja poreza na mirovine izazvala je oprečna mišljenja u sindikalnim krugovima. Dok kritičari tvrde da će od toga najviše profitirati umirovljenici s najvišim primanjima, Gabričević odbacuje takve teze i podsjeća na goleme iznose koje gradovi, a posebice Zagreb, godišnje uprihoduju upravo od mirovina. Konačni cilj svih ovih mjera je pravednija raspodjela i stabilizacija sustava koji mora pratiti potrebe najranjivijih skupina društva.
