Krastavci su među omiljenim kulturama u vrtovima, ali mnogi vrtlari ostanu razočarani kada plodovi umjesto svježeg i blagog okusa postanu gorki i tvrdi. Iako se često misli da je problem u sorti, pravi uzrok najčešće je stres kojem je biljka izložena tijekom rasta.
Najveća pogreška koju mnogi rade jest neredovito zalijevanje. Krastavci imaju plitak korijen i vrlo brzo reagiraju na sušu. Kada nekoliko dana ostanu bez dovoljno vlage, a zatim ih se naglo obilno zalije, biljka doživljava svojevrsni „šok”. Tada počinje stvarati više spojeva iz skupine kukurbitacina koji plodovima daju neugodno gorak okus.
Problem se dodatno pojačava tijekom velikih vrućina, hladnih noći ili naglih promjena vremena. Stručnjaci upozoravaju i da zalijevanje hladnom vodom može izazvati temperaturni stres koji negativno utječe na okus i kvalitetu plodova.
Krastavce je zato najbolje zalijevati ravnomjerno i redovito, po mogućnosti rano ujutro ili navečer, izravno uz korijen. Površinsko svakodnevno polijevanje nije dobro jer potiče razvoj plitkog korijena pa biljka još teže podnosi sušu.
Veliku pomoć može pružiti i malčiranje tla. Sloj slame, sijena ili pokošene trave pomaže zemlji da zadrži vlagu i štiti korijen od naglih temperaturnih oscilacija. Upravo stabilni uvjeti ono su što krastavci najviše vole.
Na okus utječe i pravodobna berba. Ako se plodovi predugo ostavljaju na biljci, postaju tvrđi, sjemenastiji i manje ukusni. Redovita berba potiče razvoj novih plodova i smanjuje mogućnost pojave gorčine.
Ako su krastavci već postali gorki, gorčina je najčešće najizraženija pri vrhu ploda i neposredno ispod kore. U nekim slučajevima može pomoći guljenje i odstranjivanje vrhova, no puno je važnije spriječiti stres biljke tijekom uzgoja.
