Kiša nakon toplih dana može dobro doći krumpiru, ali vrtlarima donosi i jedan veliki rizik. Vlažno lišće, sparina i zadržavanje vlage u nasadu stvaraju idealne uvjete za razvoj bolesti, osobito plamenjače krumpira. Ako se problem ne uoči na vrijeme, bolest se može brzo proširiti i ozbiljno oštetiti biljke.
Prvi korak nakon kiše nije odmah panično prskanje, nego pregled nasada. Treba dobro pogledati donje i srednje listove, osobito one koji su najduže ostali mokri. Plamenjača se često prepoznaje po tamnim, vodenastim ili smeđim pjegama na listovima. U vlažnim uvjetima s donje strane lista može se pojaviti i svijetla prevlaka.
Ako su listovi samo mokri, a nema simptoma, nasad treba pratiti idućih dana. Najopasnije je razdoblje kada se nakon kiše nastavi toplo i vlažno vrijeme. Tada se bolest može razvijati vrlo brzo, posebno u gustim nasadima gdje zrak slabo cirkulira.
Krumpir ne treba zalijevati po lišću, osobito ne navečer. Ako je potrebno dodatno zalijevanje, vodu treba usmjeriti uz korijen. Mokro lišće preko noći samo produžuje uvjete koji pogoduju gljivičnim bolestima.
Možda će vas zanimati
Važno je ukloniti jako oštećene ili bolesne listove, ali ne treba pretjerano trgati zelenu masu. Biljci su listovi potrebni za razvoj gomolja. Uklanja se samo ono što je očito zaraženo, požutjelo ili polegnuto na tlo, a takav biljni materijal ne bi trebalo ostavljati u nasadu.
Posebno treba paziti na krumpir koji je posađen pregusto. Nakon kiše se u takvom nasadu vlaga dugo zadržava, a bolest se lakše širi s biljke na biljku. Ako je moguće, treba ukloniti korov i omogućiti bolju prozračnost između redova.
Kod zaštite sredstvima za bilje treba koristiti samo pripravke koji su registrirani za krumpir i namijenjeni za problem koji se suzbija. Važno je poštovati upute na etiketi, propisanu dozu, razmak između tretiranja i karencu, osobito ako se krumpir uskoro planira vaditi.
Osim plamenjače, nakon kišnog razdoblja treba pratiti i koncentričnu pjegavost, poznatu kao alternarija. Ona se često pojavljuje kao smeđe pjege s koncentričnim krugovima, najčešće na starijem lišću. Biljke koje su oslabljene sušom, lošom prehranom ili velikim temperaturnim oscilacijama osjetljivije su na napad bolesti.
Nakon kiše treba provjeriti i ima li na biljkama krumpirove zlatice. Toplo vrijeme nakon oborina može pogodovati brzom razvoju ličinki, a one u kratkom vremenu mogu napraviti veliku štetu na listovima. Jaja i ličinke najbolje je uklanjati čim se primijete, posebno u manjim vrtovima.
Najbolja zaštita krumpira nakon kiše je pravodobna reakcija. Redovit obilazak nasada, uklanjanje bolesnih listova, dobra prozračnost, izbjegavanje zalijevanja po lišću i pravilna primjena registriranih sredstava mogu spriječiti da se nekoliko pjega pretvori u ozbiljan problem.
Još tema koje vrijedi pročitati
